Sa prvim ozbiljnim slučajevima širenja dezinformacija o novom koronavirusu, zdravstveni radnici i službenici za komuniciranje u BiH su se suočili prije dva dana. Pojedini mediji su, podsjetimo, u jednom danu objavili da je na Infektivnoj klinici Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla hospitalizovano dijete sa simptomima koronavirusa. Navedeno je da se njegovo stanje intenzivno prati i da je riječ o djetetu koje je strani državljanin.
Takođe, objavljeno je da je na području Hercegovačko-neretvanskog kantona tokom proteklog vikenda jedan kineski državljanin izolovan zbog sumnje da je bio u kontaktu s osobama oboljelim od koronavirusa.
Međutim, iz Federalnog ministarstva zdravstva demantovali su ove vijesti, poručivši da na području Federacije BiH nema registrovanih pacijenta sa sumnjom na bolest izazvanu novim koronavirusom.
Cilj je da građani, na osnovu tačnih informacija, preduzimaju mjere kako bi zaštitili svoje i zdravlje svojih najmilijih, te zdravlje stanovništva, generalno, da bi se smanjio rizik od obolijevanja. Međutim, neodgovorno izvještavanje i širenje netačnih informacija može dovesti do toga da građani ne donose ispravne odluke u ovakvoj situaciji – objašnjava za Srpskainfo Zlatan Peršić, stručni savjetnik za odnose s javnošću u Federalnom ministarstvu zdravstva.
Ljudi vjeruju medijima
Naglašava da je odgovorno i istinito izvještavanje generalno i uvijek važno za sistem javnog zdravlja.
– A posebno je važno u ovakvim situacijama, odnosno kada Svjetska zdravstvena organizacija proglasi pojavu određene bolesti javnom zdravstvenom vanrednom situacijom od međunarodnog značaja. Isto tako, važno je i istinito izvještavanje nadležnih institucija, jer doprinosi tome da se građani pridržavaju preporuka koje su veoma bitne u pravcu sprečavanja širenja bolesti. Naime, stepen pridržavanja predloženih preporuka će biti veći ako se istinito izvještava – ističe Peršić.
U trenutnoj situaciji sa koronavirusom, kada se iznose neprovjerene informacije, mediji, kao posrednik kojem građani vjeruju, dovode građane u situaciju da primjenjuju neadekvatne mjere zdravstvene zaštite, ugrožavaju svoje zdravlje i živote, te da više ne slušaju i ne primjenjuju savjete pravih stručnjaka, upozoravaju i iz Instituta za javno zdravstvo RS.
– Osim toga, pacijente i njihove porodice za koje su plasirali lažne informacije da su oboljeli, iz straha, dovode do velike stigmatizacije, pa i izopštavanja iz društva – upozorava portparol Instituta Milka Mrđa.
“Vrijeme za činjenje”
Svjetska zdravstvena organizacija je, podsjećamo, prije 6 dana saopštila da koronavirus predstavlja vanrednu situaciju na globalnom nivou.
Generalni direktor SZO Tedros Adhanon Gebrejesus tada je rekao i da se virus samo zajednički može zaustaviti, ali i da je sada „vrijeme za činjenice, a ne za strah“. Po trenutnim činjenicama, u BiH nema ni potvrđenih, ni sumnjivih slučajeva koronavirusa, kako u Federaciji BiH, tako i u Srpskoj.
Međutim, lažne vijesti, dezinformacije, poluinformacije i teorije zavjere mogu da izazovu strah kod stanovništva i značajno pomjere fokus javnosti sa važnih poruka koje šalju nadležne institucije o karakteristikama bolesti, mjerama zaštite i epidemiološkoj situaciji, kaže i portparolka Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS Jelena Vujić.
Nadležne službe u RS, ističe, trenutno nastoje da redovno i kontinuirano izvještavaju javnost o aktuelnoj situaciji, resursima, te mjerama koje se preduzimaju i koje treba da preduzmu građani.
– Ono na šta posebno stavljamo akcenat su mjere prevencije koje svako od nas može da primjeni, poput redovnog pranja ruku, izbjegavanja bliskog kontakta sa osobama koji imaju akutnu respiratornu infekciju ili posebnih preporuka za putnike koji putuju iz Kine ili u Kinu – ističe ona, dodavši da u ovakvoj situaciji i mediji imaju vrlo važnu ulogu i mogu da budu partneri u provođenju mjera prevencije.
Panika
Novinari su, kaže, među najvažnijim javnozdravstvenim radnicima, jer od izvora koje koriste, kreiranja poruka i načina njihovog izvještavanja u velikoj mjeri zavisi i odgovor javnosti na epidemiološku situaciju.
– Interes je zajednički, a to je da stanovništvu pružimo informacije. Pretpostavka za to je odgovorno izvještavanje, objavljivanje provjerenih informacija i korišćenje relevantnih izvora informacija, a u ovom slučaju to su nadležne institucije i stručnjaci, u prvom redu iz oblasti epidemiologije – kaže Vujić.
Smatra da i društvene mreže mogu da budu korisne, jer se i na taj način „osluškuje“ javnost i nastoji na dileme i spekulacije odgovoriti činjenicama.
Jedna od ozbiljnih posljedica širenja dezinformacija je i stvaranje panike među stanovništvom, čije se posljedice jako teško saniraju.
– Nema ništa gore od stvaranja panike. Postoji izreka da što jedna budala zamrsi, sto pametnih ne može da otpetlja. To možemo primijeniti i u ovom slučaju. Jednom kada se plasira takva informacija, teško je ubjediti ljude u to da ona nije istinita. U tim slučajevima uvijek kreću i teorije zavjere, po kojima vlast ili neko drugi nešto krije od javnosti, a prije se vjeruje i takvim poluinformacijama nego nekim zvaničnim informacijama. A tu se ustanove koje su nadležne za plasiranje autentičnih informacija krive, ako ne odgovaraju pravovremeno na potrebe javnosti za informacijama. U kriznim situacijama, bilo da je u pitanju širenje virusa, poplava, zemljotresi, velike nesreće ili šta god što može da ugroži širu populaciju, ljudi imaju potrebu da saznaju nešto. I kada te institucije ne plasiraju pravovremeno informacije, odnosno ne odgovaraju na potrebe javnosti da saznaju informacije, tada se javljaju takvi slučajevi. Nije neobično da tada pojedinci, pa i grupe, sebi uzimaju za pravo da šire poluinformacije i da plasiraju dezinformacije koje potencijalno mogu da nanesu štetu lokalnoj, nacionalnoj ili nadnacionalnoj zajednici – objašnjava komunikolog Mladen Bubonjić.
Po njegovim riječima, pojavljuju se ljudi koji su, u tom vakuumu informacija, skloni da poluinformacije pretvore u autentične provjerene informacije i tako ih šire.
– Te informacije se onda šire baš zbog toga što ljudi u tom trenutku smatraju da raspolažu sa veoma važnim informacijama i ne dovode ih uopšte u pitanje, a na taj način i sebi daju veći značaj. To je snažno pogonsko gorivo za širenje glasina – zaključuje Bubonjić.
Najčešće daje blažu kliničku sliku
Novi koronavirus pojavio se 7. janura u kineskom gradu Vuhan, dok je SZO, nakon što je broj oboljelih u međuvremenu drastično skočio, 30. januara proglasila vanrednu situaciju na globalnom nivou.
Stručnjaci objašnjavaju da koronavirus kod ljudi uglavnom izazova blažu kliničku sliku, ali da infekcija može poprimiti i teže oblike – od bronhitisa, preko teške upale pluća, pa do otkazivanja pluća i bubrega, te smrti.
Prema dosadašnjim informacijama, virus nije visoko zarazan, odnosno može se prenijeti sa čovjeka na čovjeka kod produženog bliskog kontakta. Period inkubacije traje od 2 do 10 dana.
Morbile
– Iako možda ne možemo izmjeriti štetu koju dezinformacije predstavljaju društvu na isti način na koji možemo izmjeriti temperaturu pacijenta, nesporno je da je počinjena šteta stvarna – upozorila je nedavno i novinarka Gardijana, Džulija Keri Vong, u osvrtu na širenje dezinformacija o novom koronavirusu u svijetu.
U kolumni ona ističe da je, recimo, i nedavna epidemija morbila u zemljama koje su ranije uspjele da ih iskorijene, a onda su postale središte antivakserske kampanje, primjer kako dezinformacije mogu dovesti do konkretne štete.
Valentina Mišljenović, Maja Bašić
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu