Za mnoge od njih, ta diploma ne garantuje brz ulazak u struku, o čemu svjedoči i Milica, diplomirani ekonomista, koja već dvije godine aktivno traži posao na području Banjaluke.
-Završila sam fakultet sa veoma dobrim uspjehom i u roku. Trudila sam se da steknem znanje, uporedo učila ‘sa strane,’ trudeći se i da mimo fakulteta stičem znanje. Nakon diplome, prijavljivala sam se na nebrojeno oglasa za posao, ali i mimo njih, a rijetko sam i dobila odgovor- kaže Milica.
Slično iskustvo dijeli i Marko, tehničar drumskog saobraćaja, koji trenutno radi kao konobar u centru grada.
– Svi pričaju kako fali radne snage u Banjaluci, ali kada odeš na razgovor za posao u neku ozbiljniju firmu, ponude ti uslove od kojih ne možeš platiti ni stanarinu i režije ako živiš sam. Traže od tebe da od prvog dana znaš sve procese, a niko neće da ti posveti mjesec dana obuke. Zato nas dosta ostaje u ugostiteljstvu ili odlazimo na rad po primorju tokom ljeta – tu je novac brz, iako to nije ono za šta sam se školovao – priča Marko.
Šta se traži i šta piše u oglasima?
Što se tiče oglasa za traženje posla, u ponudi je dosta zanimanja, a prednjače administrativni radnici, konobari, mesari, pekari, medicinski tehničari, kuvari, skladištari, dostavljači robe, prodavačice, radnici u kol centrima.
Poneki oglas se nađe i za mašinske i elektro inženjere.
U dosta oglasa se, kao uslov, navodi radno iskustvo od najmanje godinu dana, dok u nekim od njih, na primjer u oglasima za trgovce, iskustvo nije navedeno kao obavezno.
Za konobare i kuvare najčešće je potrebno radno iskustvo na istom ili sličnim poslovima, kao i za medicinske sestre i tehničare, dok je na pozicijama skladištara navedeno da prethodno iskustvo predstavlja prednost.
Trivić o tržištu rada: U Krajini i Semberiji posla ima
Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, smatra da je traženo iskustvo od radnika u suštini samo “stavka na papiru”.
Svakome je draže da dobije nekog sa iskustvom, ali na kraju, kako kaže, prime i onoga ko ga nema.
– Ovdje je problem što su naše upisne politike takve, da školujemo ljude za zanimanja koja su nepostojeća ili koje niko ne traži. Moja je procjena da 80-90 % njih, kada pričamo o srednjoj školi, ne dobiju posao za koji su školovani. Osnovni razlog je upisna politika, ako ćemo gledati zanimanje. Ako ćemo gledati da dobiju posao, danas mogu svi da dobiju posao u roku od sedam dana, ko hoće da radi – kaže Trivić za BL portal.
Kako kaže, fakulteti nemaju više nekih abnormalnih viškova, u smislu svršenih studenata. Uglavnom je to, po njemu, prilično usklađeno.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.