Ipak, psiholozi i stručnjaci za ponašanje upozoravaju da mnogi od tih trendova mogu imati neželjene, pa čak i ozbiljne posljedice po psihičko zdravlje, posebno kod mladih.
Evo najznačajnijih trendova koji su privukli pažnju stručnjaka i razloga zašto, piše Njujork Tajms.
Opsesivno korišćenje društvenih mreža
Društvene mreže olakšavaju povezivanje i zabavu, ali pretjerana upotreba daleko je od bezopasne zabave. Brojna istraživanja pokazuju da problematično korišćenje društvenih mreža može biti povezano sa većim rizikom od anksioznosti, depresije i osjećaja usamljenosti, naročito kod mladih.
Istraživači ističu da problem nije samo u vremenu provedenom onlajn, već i u načinu na koji platforme funkcionišu – algoritmi nas drže u petlji stalnih notifikacija, lajkova i upoređivanja sa drugima, što stvara psihološki pritisak i narušava pažnju.
Snepčet dismorfija i filteri ljepote
Filteri koji “uljepšavaju” lice ili tijelo postali su svakodnevica, ali nisu bez posljedica. Ovaj fenomen, poznat kao Snepčet dismorfija, povezan je sa nižim samopouzdanjem, nezadovoljstvom tijelom i većim rizikom od anksioznosti i depresije kod tinejdžerki.
Psiholozi upozoravaju da stalno upoređivanje stvarnog izgleda sa idealizovanim onlajn verzijama može podstaći razvoj poremećaja slike tijela i pogoršati mentalno zdravlje.
“Sadfišing” – traženje pažnje kroz tužne objave
Trend poznat kao sadfishing, popularan na TikToku, podrazumijeva objavljivanje pretjerano emotivnog sadržaja kako bi se dobila simpatija ili pažnja.
Stručnjaci smatraju da ovo nije samo bezopasna potreba za podrškom, već može ukazivati na dublje probleme sa anksioznošću, emocionalnim vezivanjem i regulacijom emocija. Psiholozi ističu da traženje onlajn podrške ne bi trebalo zamijeniti prave veze i stručnu pomoć.
Brzi “savjeti” za mentalno zdravlje bez stručne osnove
Savjeti za tjeskobu, stres ili depresiju koji se šire društvenim mrežama često nisu zasnovani na naučnim dokazima.
Stručnjaci upozoravaju da takav pop-psihološki sadržaj može biti previše pojednostavljen, netačan ili čak štetan ako ljude odvede od traženja profesionalne pomoći.
Bendvagon efekat – slijepo “skakanje” na trend
Psihološki fenomen poznat kao Bendvagon (bandwagon) efekt objašnjava zašto ljudi prihvataju trendove samo zato što to čine drugi.
Iako izgleda nevin, ovakav pristup često udaljava od kritičkog razmišljanja i ličnih vrijednosti, podstičući ponašanja koja možda ne odgovaraju stvarnim potrebama ili dobrobiti.
“Fobing” – ignorisanje ljudi zbog ekrana
Fobing (phubbing) znači ignorisanje ljudi oko sebe zbog mobilnog telefona – ponašanje koje postaje sve normalnije.
Iako djeluje kao svakodnevna navika, istraživanja pokazuju da može slabiti međuljudske veze, povećavati osjećaj izolacije i doprinositi anksioznosti i depresiji.
Problematično onlajn ponašanje
Prekomerno i nekontrolisano korišćenje društvenih mreža može negativno uticati na svakodnevno funkcionisanje, pažnju i samoregulaciju, što psiholozi definišu kao problematičnu upotrebu mreža.
Zašto se o ovome sve više govori?
Iako internet i društvene mreže donose mnoge prednosti – povezanost, informacije i kreativne mogućnosti – psiholozi podsjećaju da nije svaki trend bezazlen samo zato što je popularan ili zabavan. Čak i jednostavne aktivnosti, ako postanu automatizovane ili prekomjerne, mogu uticati na: pažnju i koncentraciju, samopouzdanje i sliku tijela, anksioznost i depresiju, ali i međuljudske odnose, prenosi Dnevno.hr.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.