Institucija upozorava da će brzina usvajanja ove tehnologije biti presudna kako zemlje sa nižim i srednjim prihodima ne bi propustile jedinstvenu razvojnu šansu.
Prema procjenama Svjetske banke, vještačka inteligencija mogla bi tokom ove decenije da poveća potencijalni godišnji privredni rast zemalja u razvoju sa 4,1 na 4,9 odsto, dok bi u razvijenim ekonomijama taj rast iznosio između 1,2 i 3,6 odsto.
Umjesto razvoja sopstvenih velikih AI modela, što je skupo i tehnološki zahtjevno, preporuka je da države u razvoju najprije usvoje postojeća rješenja, prilagode ih lokalnim potrebama, a tek potom razvijaju sopstvene tehnologije.
Izvještaj naglašava da koristi od vještačke inteligencije ne zahtijevaju nužno ogromna ulaganja. Posebno se ističe potencijal tzv. “male AI”, odnosno aplikacija koje mogu da funkcionišu i u sredinama sa ograničenim pristupom internetu i električnoj energiji.
Takva rješenja mogu značajno da unaprijede zdravstvo, obrazovanje, poljoprivredu i rad javne uprave.
Kao uspješne primjere, Svjetska banka navodi tutora za matematiku u Gani, dostupan putem SMS poruka na običnim mobilnim telefonima, koji je za samo pet dolara po učeniku postigao rezultate uporedive sa osmomjesečnim kursom.
U Bangladešu je sistem zasnovan na vještačkoj inteligenciji povećao broj dnevno pregledanih pacijenata sa dijabetičkom retinopatijom za 40 odsto, dok su u Indiji AI sistemi za vremensku prognozu pomogli poljoprivrednicima da smanje troškove i povećaju efikasnost.
Poseban značaj vještačke inteligencije, navodi se u izvještaju, ogleda se u tome što može da nadoknadi nedostatak stručnog kadra u oblastima poput zdravstva, obrazovanja, poljoprivrede i državne administracije.
Istovremeno, rizik od automatizacije radnih mjesta u zemljama u razvoju znatno je manji nego u bogatim državama. Procjenjuje se da bi generativna AI mogla da ugrozi 4,5 odsto poslova u zemljama sa nižim prihodima, naspram 14,2 odsto u razvijenim ekonomijama.
Pored toga, oko 16,2 odsto radnih mjesta u zemljama u razvoju moglo bi da ostvari rast produktivnosti zahvaljujući AI, što je gotovo na nivou razvijenih zemalja, gdje ovaj procenat iznosi 18,7 odsto, navodi Svjetska banka na svojoj veb stranici.
Organizacija ipak upozorava da vještačka inteligencija nije bez rizika, dodajući da AI može da produbi razlike između bogatih i siromašnih zemalja, dodatno koncentriše tehnološku moć u rukama malog broja kompanija i poveća zavisnost od ograničenog broja dobavljača.
Banka zato poziva zemlje u razvoju da, uz brzo uvođenje AI tehnologija, istovremeno razvijaju odgovarajuće zaštitne mehanizme i uslove koji će omogućiti da se koristi maksimalno iskoriste, a potencijalni negativni efekti svedu na minimum.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.