Digitalna Srpska

STIGLI PRVI REZULTATI Oni su prva država koja je zabranila društvene mreže mlađima od 16

Isključite pametni telefon i vratite djetinjstvo – bio je to slogan pod kojim je Australija prije četiri mjeseca krenula u zabranu društvenih mreža mlađima od 16 godina. Ali da li je zabrana uspjela? I rezultati i utisci su različiti.

STIGLI PRVI REZULTATI Oni su prva država koja je zabranila društvene mreže mlađima od 16
FOTO: KATERINA HOLMES /PEXELS

Od obale Kvinslenda do udaljenih dijelova Sjeverne teritorije, u nekim australijskim domovima zaista su vidljive promjene. Pametni telefoni ujutru ostaju zaboravljeni na kuhinjskom stolu, djeca provode manje vremena na društvenim mrežama, a članovi porodice češće razgovaraju licem u lice. Vlada u Kanberi tvrdi da je upravo to bio cilj, prenosi Hina.

Australija je 29. novembra 2024. u parlamentu usvojila zakon kojim je uvedena minimalna starosna granica od 16 godina za korišćenje društvenih mreža. Zakon je počeo da se primjenjuje 10. decembra 2025, čime je Australija postala prva zemlja na svijetu sa takvom zabranom.

Osim želje da djeci “vrati djetinjstvo”, vlada je navela da želi da ih zaštiti od elektronskog nasilja i uznemirujućih sadržaja.

Zabrana se odnosi na djecu i tinejdžere mlađe od 16 godina koji se nalaze u Australiji. Oni ne smiju da imaju postojeći nalog niti mogu da otvore novi na većini velikih društvenih mreža, uključujući Fejsbuk, Instagram, TikTok, Snepčet, Iks, Jutjub, Redit, Treds, Tvič i Kik, kao i druge platforme koje vlada odredi kao relevantne.

S druge strane, neke usluge poput Robloksa, Vocapa i Fejsbuk Mesindžera izuzete su od zabrane.

Sprovođenje teže od očekivanog

Australijski premijer Entoni Albaneze tvrdi da zakon već daje rezultate. Tokom božićnog raspusta, kaže, mladi su više vremena provodili napolju – vozeći bicikle, čitajući knjige i družeći se sa porodicom. Ranije je tvrdio da su društvene mreže “pošast društva”.

U januaru je vlada objavila da je od stupanja zakona na snagu deaktivirano, obrisano ili ograničeno više od 4,7 miliona naloga dece i mladih.

Međutim, sprovođenje zakona u praksi pokazalo se složenijim nego što se očekivalo.

Odgovornost za sprovođenje prebačena je na same platforme. Kompanije moraju da preduzmu “razumne korake” kako bi sprečile da korisnici mlađi od 16 godina otvaraju ili zadržavaju naloge.

To uključuje sisteme provjere starosti i identiteta putem različitih metoda – od tehnologije prepoznavanja lica do provere ličnih dokumenata ili bankovnih podataka.

Pročitajte još

Platforme koje ne poštuju zakon rizikuju kazne do 49,5 miliona australijskih dolara. Primjenu nadzire australijski poverenik za bezbjednost na internetu.

Radi potvrde starosti, korisnici su morali da dokažu identitet putem australijskog bankovnog računa, procene starosti uz pomoć prepoznavanja lica ili dokumentima poput pasoša ili vozačke dozvole.

Snalazljivi tinejdžeri

Međutim, brojni roditelji tvrde da su tinejdžeri brzo pronašli načine da zaobiđu sistem.

– Imam blizance i ništa se bitno nije promijenilo – osim što vlada sama sebi čestita – napisala je jedna majka na Instagramu, dodajući da je većina mladih ubrzo otvorila nove naloge.

Tinejdžeri, pak, kažu da je prevariti sistem za procenu starosti vrlo jednostavno.

– Pogledao sam u kameru, malo se namrštio i rekli su da imam više od 16”, napisao je petnaestogodišnjak na Reditu.

Jedna majka je za australijsku televiziju ABC ispričala da su njena dvanaestogodišnja kćerka i njene drugarice proglašene starijima od 17 godina samo zato što su nosile veštačke trepavice i šminku.

Neki koriste i stariju braću ili sestre koji umesto njih gledaju u kameru.

– Mislio sam da će zabrana biti mnogo stroža, ali na kraju je sve ispalo prilično blago, kao da se ništa nije dogodilo – rekao je četrnaestogodišnji Adjan za ABC.

Dio mladih smatra da ih zakon ućutkava.

Na Reditu je jedan tinejdžer napisao da su društvene mreže “jedan od najvećih, najlakših i najpopularnijih načina na koji mladi izražavaju svoje mišljenje” i da zabrana zanemaruje njihovu slobodu izražavanja. Zakon je nazvao “neverovatno glupim, manjkavim i štetnim”.

Nezadovoljni nastavnici

U anketi sprovedenoj među više od 400 nastavnika, većina je izjavila da se ne osjeća dovoljno spremno da se nosi sa posledicama zabrane u svakodnevnom školskom radu.

Više od 80 odsto nastavnika koristi Jutjub (YouTube) u nastavi. Iako je mladima zabranjeno da imaju korisničke naloge, platforma se i dalje može koristiti u učionicama, što je otvorilo pitanje nejasnih smjernica.