Iako znatno narušava kvalitet života pojedinca i u praksi se susreće sve više, zbog nedovoljnih istraživanja još nije zvanično klasifikovana kao poremećaj u ishrani.
To je relativno nov i nedovoljno istražen termin koji je svoj pojam i koncept dobio krajem devedesetih zahvaljujući američkom doktoru Stivenu Bratmanu.
Ortoreksiju nazivaju i “dijetalnim perfekcionizmom” jer kod ljudi koji od nje pate izbor hrane postaje toliko restriktivan, i po kalorijama i po vrstama hrane, toliko da ugrožava zdravlje, što je ironičan obrt za osobu koja je potpuno posvećena zdravoj ishrani, rekla je domaćica Centra za poremećaje u ishrani „Bea“ Jelena Balabanić Mavrović.
Dijagnoza ortoreksije se pojavljuje i još uvijek nije zvanično klasifikovana kao psihološki poremećaj, odnosno poremećaj u ishrani.
– Zbog toga nije uvrštena u dijagnostičke priručnike i nema jasnih i opšteprihvaćenih dijagnostičkih kriterijuma i smjernica za liječenje – rekla je Nikolina Vujčić Stipčević, specijalista psihijatrije iz Dnevne bolnice za poremećaje u ishrani Klinike za psihijatriju “Sveti Ivan”.
Zbog toga je teško izmjeriti ortoreksiju, odnosno teško je reći šta je tačno, koji su uzroci i koju populaciju najčešće pogađa, objasnila je doktorka psihologije Divna Blažev, koja piše disertaciju o biopsihosocijalnom modelu ortoreksije.
O ortoreksiji je iz prve ruke saznala 26-godišnja fitnes trenerka, a poremećaj se pojavio kada je počela ozbiljnije da trenira i proučava ishranu. U to vrijeme je dnevno unosila 800–1000 kalorija.
– Legla bih u krevet i razmišljala šta ću jesti sljedećeg dana. Mislila sam da sve vrijeme razmišljam o hrani, jer me kuvanje i jelo čine srećnom, a nisam shvatala da je to zato što sam bila gladna – rekla je ona.
Karakteristike ortoreksije
Ljudi sa ortoreksijom su opsjednuti zdravom hranom i mentalno su zaokupljeni njenim porijeklom i načinima pripreme. Jedu samo “zdravu, ispravnu, biološki čistu, dobru hranu”, a izbjegavaju “nezdravu, pogrešnu, lošu i prljavu”, prenosi Glas Srpske.
– U povećanom riziku su ljudi koji znaju mnogo o hrani i imaju osjećaj nesigurnosti, studenti nutricionizma, sportisti, posebno bodibilderi i fitnes industrija i ljudi skloni psihosomatici, odnosno koji pate od fizičkih simptoma bez utvrđenog medicinskog uzroka – rekla je terapeutkinja Balaban Mavrović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu