Kako je ambasador Srbije Aleksandar Đorđević obrazložio, dobio je poziv telefonom sa zahtjevom da dođe kod Komšića na razgovor.
– Nakon što sam rekao da nisam u mogućnosti da pristupim na tako iznenadan poziv na sastanak, poziv je ponovio šef kabineta Komšića, uz napomenu da može biti vrlo neprijatno, jer me poziva predsjednik, a ja neću da dođem, te da će mediji o tome pisati. Naravno, tema nije pominjana već sam samo pozvan da “pređem na kaficu” – rekao je Đorđević.
Napominje da je način opštenja u diplomatskim krugovima vrlo precizan, te da protokol Ministarstva inostranih poslova BiH odlično poznaje i profesionalno sprovodi.
– U skladu s tim molio bih da se zaposleni iz kabineta Željka Komšića, ukoliko iste ne poznaju, obrate nadležnim službama Ministarstva inostranih posolova, pa neka s njima razriješe svoje nedoumice, a ne preko medija, jer neću dozvoliti da moju državu i mene lično bilo koji politički činilac zloupotrebljava u svoje lične političke svrhe, kršeći pri tom sve kodifikovane uzanse koje regulišu diplomatski status – poručio je Đorđević.
Političari iz Republike Srpske su odmah ovakav Komšićev nastup prema ambasadoru Srbije nazvali nediplomatskim, kazavši da takvim potezima bruka BiH. Slični komentari stizali su i kada je kolutao očima dok je srpski član Predsjedništva Milorad Dodik govorio u Sarajevu nakon sastanka s turskim predsjednikom.
Koliko domaći političari poznaju diplomatske protokole i da li diplomatija BiH uopšte postoji?
„Diplomatija BiH ne postoji“, odgovara bivši ambasador BiH u Briselu i dugogodišnji počasni konzul Ukrajine u Austriji, Draško Aćimović.
– Visoki politički dužnosnici mogu pozvati strane diplomate na privatne aktivnosti (ručak, večera i slično), ali to mora biti striktno naznačeno u pozivnom pismu. Razgovori vezani za politiku u okviru tih sastanaka se ne smatraju zvaničnim i ne mogu biti upotrijebljeni u te svrhe – rekao je Aćimović za Srpskainfo.
Kaže da je pojam države za tri člana Predsjedništva različit i da svako od njih smatra da ne postoji zajednički državni interes.
– Ne radi se na unapređenju odnosa BiH kao države s drugim zemljama, već samo entitetski. Ambasadori i konzuli, kao i ostali diplomatski kadar, kod nas se bira od strane političkih vođa iz njihovog naroda – navodi Aćimović.
On ističe da BiH nema diplomatsku akademiju, pa čak ni zakon o spoljnim poslovima. Tako da je, objašnjava, bespredmetno govoriti o vještinama diplomatskog pregovaranja.
– Vidljivo je da BiH nema diplomatiju i da su svakodnevni skandali diplomatske prirode samo u cilju političke igre i donose ogromnu štetu svim građanima, bez obzira na nacionalno izjašnjavanje – jasan je Aćimović.
Podsjeća da riječ diplomatija potiče od grčke riječi diploma ili “savijen na pola”.
– Diplomatija u BiH je definitivno, u prevodu, “savijena na tri trećine” – zaključuje Aćimović.
Jedna od onih koja prednjači u takvoj vrsti skandala je ministarka inostranih poslova BiH Bisera Turković, koja je u više navrata svojim potezima izazvala bijes javnosti, posebno iz Srpske. Podsjećamo samo da je Turkovićeva pomoć FBiH od strane predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u vidu vakcina vidjela kao zavjeru ili kada je namjeravala da u sjedištu UN u Njujorku organizuje izložbu posvećenu Srebrenici. Posljednje što je izjavila, a što je izazvalo veliko negodovanje, jeste da se usprotivila najavi Srbije i Srpske o gradnji „svesrpskog svetilišta“ u Donjoj Gradini.
Sve ovo nam je, kaže Aćimović, jasan signal da ovako više ne može dalje i da se mora promijeniti sistem koji ne funkcioniše.
– Ako se vratimo na srž diplomatije, ona je s posljednjim postupcima članova Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH postala ne samo bespredmetna, već i opasna, a opasna diplomatija je put u sve dublje sukobe – upozorava Aćimović.
Ističe koliko je unutrašnja diplomatija važna i dodaje da domaći političari treba nešto da nauče na greškama iz prošlosti.
– Predstavnici vlasti vode u ovom momentu zemlju u vrlo opasnom pravcu. Bilo bi dobro da svi oni pogledaju dokumentarni film o tome kako su se ponašali predstavnici vlasti prilikom raspada Jugoslavije i da ne ponove greške koje su se tada mogle izbjeći. Ne bi bilo tragedije da je bilo kompromisa i pravilne unutrašnje diplomatije između političara tog vremena – uvjeren je Aćimović.
Sličnog je stava i bivši član Predsjedništva BiH i bivši ministar inostranih poslova Mladen Ivanić, koji kaže da je, kako vrijeme prolazi, diplomatija u BiH sve lošija.
– Sve više je podijeljena. Diplomate su sve više u funkciji trenutnih nacionalnih elita i sve manje u funkciji nekog zajedničkog kompromisnog pristupa. Svi ovi potezi, diplomatski skandali koji se događaju, opšta su blamaža diplomatije u BiH. Mislim da je to trend koji će se nastaviti – kaže Ivanić za Srpskainfo.
Objašnjava da diplomatija stvara opšti imidž jedne zemlje van njenih granica.
– Imamo sve ove diplomatske skandale i očigledno da se to uklapa u opšti imidž koji BiH ima. Kada imate jedan takav imidž kakav ima BiH, onda imate i to da ključni ljudi svijeta bježe od toga da dođu ovdje, jer samo mogu biti izloženi nekim skandalima, tipa posjete Lavrova. Niko ozbiljan u BiH nije dolazio, niti će dolaziti ako se ovakvo stanje nastavi – kazao je Ivanić.
Dodaje da kada ljudi vide skandale naravno da niko neće uložiti kapital u zemlju u kojoj je sve nepredvidivo i sve moguće.
– Ovdje nema nikakvog usklađenog pristupa, sve su to pojedinačne aktivnosti ljudi. Nema tu neke strategije – zaključio je Ivanić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu