Diplome bez znanja

Kolumne
Autor:

Foto RAS arhiva

Da smo od razvijene Evrope udaljeni ne samo kilometrima, već i decenijama, potvrđuje se i u sferi visokog obrazovanja. Ne samo da smo bolonjske principe u studiranje uveli mnogo kasnije od njih, već ih ni za više od deset godina nismo u cjelini primjenili. Kada se uporedimo sa zapadnim fakultetima, vidimo da i dalje za njima ozbiljno kaskamo.

Dok oni svoje studente spremaju za tržište rada, posao i cjeloživotno učenje, mi svoje još na neki način sputavamo. Na fakultetima se, priznaju i oni na čelu visokog obrazovanja, još uči i gradivo koje nema praktičnu vrijednost, a studentska praksa nam je tek u povojima.

Teško je reći da su oni koji na tržište rada krenu sa diplomom naših fakulteta pripremljeni za ono što ih čeka i da mogu lako da uskoče u radne procese. U nekim branšama, onima sa svježim diplomama do skoro su govorili i da, sada kada su na poslu, sve ono što su učili na fakultetu – zaborave.

Nije ni da nam je to tržište rada bog zna kako razvijeno, ali to nikako ne može biti razlog da se studiranjem ne bavimo ozbiljno. Ako ništa drugo, novim firmama koje se oslanjaju na informacione tehnologije, ne trebaju radnici koji se ne snalaze ni sa osnovama toga ili stranih jezika.

U svijetu se već stvorila svojevrsna industrija obrazovanja, a naši fakulteti, ako hoće da opstanu na tom tržištu, moraće brže da hvataju korak. Stručnost i znanje već su više cijenjeni od diploma.

IZDVAJAMO