Društvo

Djeca sve kasnije progovaraju, a često imaju i govorne mane: Logoped otkriva kako riješiti ove probleme

Postoje različite vrste poremećaja govora i jezika kod djece, neophodno je da roditelj na vrijeme prepozna simptome nepravilnog izgovora i zatraži pomoć logopeda kako bi dijete savladalo ovu situaciju koja može kasnije da predstavlja veliku prepreku.

Đaci u hodu
FOTO: NENAD PAVLOVIĆ/RINGIER

Uzroci nastanka govornih mana su raznovrsni, a stručnjaci upozoravaju da u velikoj mjeri tome doprinosi upotreba pametnih telefona, tableta, televizora. Djeca govorne mane znaju da pokažu i tokom ranog djetinjstva, nekad progovore tek nakon više godina, mucaju.

– To je loše zbog toga što dijete nema govor. Samim tim je onemogućeno da razvije kognitivne funkcije, a tada su onemogućene komunikacija, učenje i druge društvene stvari koje doprinose razvoju djeteta, a uključuju govor – kaže Mirjana Vargić, diplomirani defektolog logoped.

Ona je objasnila da djecu to što ne progovore na vrijeme izuzetno frustrira i da se zbog toga osjećaju neprijatno, a svoje nezadovoljstvo nerijetko ispoljavaju agresijom.

– Iako ne govori, dete je svjesno i shvata svijet oko sebe, i to mu stvara napetost i nervozu jer ono bi htjelo da stvara komunikaciju. Tada ono postaje nervozno, agresivno ili se povlači u sebe. Jednostavno je, što se ranije preduzme nešto to je bolje, ne bi trebalo čekati i odlagati – kaže ona. Roditelji misle da je to faza.

Pročitajte još

Kako nam logoped kaže rijetkost je da su roditelji svjesni ozbiljnosti situacije.

– U takvim situacijama potrebno je da roditelji odgovorno i na vrijeme reaguju. Međutim, češće se desi to da roditelji vrlo opušteno reaguju i sve misle da će se to riješiti samo od sebe vremenom “progovoriće dijete”, “nije to problem”, “evo neki rođak Žika progovorio u četvrtoj godini”. Takvim pristupom propušta se pravo vrijeme za reakciju – kaže ona.

Kako kaže, jedan od najvećih problema je smanjena komunikacija roditelja sa djecom.

– Radi se po čitav dan, roditelji dolaze kući kasno, umorni su. Ta borba za egzistenciju nekako razdvaja roditelje i djecu, a to se loše odražava na govor djece – objašnjava.

Koliko je ovo ozbiljan problem pokazuje i to da je Evropsko udruženje logopeda 6. mart proglasilo danom podizanje svijesti o postojanju komunikacionih poremećaja i njihovom djelovanju na ljudsko zdravlje.

Problem prave mobilni telefoni i tableti

– Bezbroj puta su mi dolazili roditelji kojima dijete ili nije progovorilo, ili ima neku govornu manu. Osim što radim sa djetetom, uvijek ih savjetujem koje vježbe da rade kod kuće i kako da kvalitetno provode vrijeme sa djetetom. Kažem im da pričaju djetetu, razgovaraju, da čitaju bajke – kaže logoped.

Objasnila je da nije dovoljno samo dijete odvesti kod logopeda, potrebno je i kod kuće vježbati sa njim.

– Desi se onda da odem i posjetim roditelje na kontroli, a kada dođem – roditelji u ruci telefon, a djetetu su dali tablet. To je jedna mrtva tišina, čuje se samo neki crtani na stranom jeziku. Pazite sad, djetetu su roditelji pustili crtani film na stranom jeziku, a ono još uvijek ne zna ni maternji jezik – navodi Vargić.

Mucanje – ozbiljan problem

Od govornih mana osim kasnog progovaranja ona kaže da se susretala sa djecom koja mucaju, imaju disfaziju kada dijete ispoljava nemogućnost razvoja govora i jezika, ali i nerazumijevanja istog; alaliju, što je stanje potpune nerazvijenosti govora i jezika kod djece normalnih intelektualnih sposobnosti i očuvanog sluha…

Zadirkivanje u školi

Logoped Vargić nam je rekla da se djeca koja imaju neku govornu manu često susreću sa diskriminacijom u okruženju gdje ima više djece.

– To je redovna pojava, djeca znaju da budu vrlo surova. Oni lako primijete i najmanju razliku kod svog druga ili drugarice, i onda ih zadirkuju. To kasnije može da stvori velike komplekse djetetu. Ono može biti i agresivno, može se povući u sebe i zatvoriti za druge – kaže nam.

Prema njenim riječima svaka škola bi trebalo da škola ima logopeda, prenosi Blic.

– Ja se sjećam kada sam ja upisala fakultet da se još tada govorilo da je svakoj školi i vrtiću potreban logoped. Međutim, to nikada nije sprovedeno u djelo, uvek se štedi na budžetu za ovo ili ono. Vi kada idete kod logopeda u domu zdravlja ili u školi, ti ljudi ne mogu da stignu da urade sve koliko posla imaju, oni su rastrzani na sve strane – opominje Vargić.

– Mi zaista nemamo dovoljno logopeda, za njih se izdvaja malo radnih mjesta. Privatna praksa postoji, ali nemaju svi roditelji novca za to, oni koji mogu to sebi da priušte obavezno da odvedu dijete – zaključila je Vargić.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu