Iskustva iz prethodnih godina su pokazala da kod svake obilnije kiše, Banjaluka pored većih rijeka, kao što je Vrbas i Vrbanja, ima problema i sa ovim lokacijama. U najvećem broju slučajeva radi se o manjim potocima te odvodima za oborinske vode koji su godinama unazad zapušteni, obrasli travom i šibljem ili su puni smeća koje tu bacaju nemarni građani. Tu su i propusti koji često imaju premali profil i koji ne mogu da prihvate veće količine vode. Kada se za vrijeme jačih kišnih padavina ta veća količina vode spoji sa smećem u kanalima dolazi do izlijevanja vode koja pravi probleme mještanima koji žive na tim lokacijam.
Jedna od mjesnih zajednica koja ima takve probleme je i Česma u kojoj su se takve situacije znale događati i nekoliko puta godišnje, najčešće u proljeće i na jesen. U ovom naselju je registrovano čak deset takvih kritičnih lokacija a jedno od mjesta gde su često vidljive posljedice je i glavna saobraćajnica koja ide kroz to naselje Ulica Petra Velikog.
Mještani poručuju da se radi o dugoročnom problemu koji je kako kažu nastao iz dva razloga.
Naselje se naglo izgradilo i s jedne strane postojeći kanali su ili na mjestima zatrpani ili su preko njih napravljeni prelazi, sa malim profilima koji ne mogu da propuste veću količinu vode. Pored toga često se u kanale baca smeće i granje a rijetko se i kose. S druge strane nisu napravljeni novi kanali za odvodnju oborinskih voda, tako da čim padne jača kiša sva ta količina vode se slije iz viših dijelova Česme u niže. Ta voda poplavi glavnu cestu što otežava saobraćaj kroz naselje ali i okolna dvorišta, garaže ili kuće – navela je meštanka ove MZ Jasminka P.
Načelnik Odjeljenja za komunalne poslove Petar Bilčar je rekao da je gradonačelnik zadužio komisiju za utvrđivanje stanja na kritičnim tačkama vodotokova.
– Tu nisu samo uključeni bujični potoci već i propusti te kanali za odvodnju oborniskih voda i oni su snimili stanje na terenu i napravili izveštaj. U tom dokumentu je navedeno oko 80 kritičnih lokacija koje su razvrstane po svim mjesnim zajednicama sa opisima nepravilnosti i preporukama šta se treba preduzeti – kazao je Bilčar.
Naveo je da je gradonačelnik Igor Radojičić dao rok da se te lokacije očiste i urede do kraja maja.
– Trenutno jesu uvedene vanredne mjere u gradu, ali mi moramo sve stići uraditi do kraja tog mjeseca – naveo je on.
Naveo je da je urađen dobar dio posla i to na 29 lokacija između ostalog u Bočcu, Bronzanom majdanu, Pavlovcu, Laušu, Jagarama, Karanovcu, Starčevici, Priječanima, Kočićevom vijencu i drugima.
Pored kanala veliki problem u gradu su i manji potoci koji u većini slučajeva neprimetni ali koji su prethodnih godina tokom velikih kiša znali nabujati i plaviti sve što se nalaze u njihovoj blizini.
Kako bi se izbeglo plavljenje tokom velikih kiša Bilčar je rekao da se potoci pored čišćenja moraju trajno urediti te da će nadležno Odjeljenje rješavati jedan po jedan potok ali tek kada bude ustanovljeno koji obim radova je potreban i naravno koliko sredstva će biti neohodno.
– UNDP je zadužen za izradu “Idejnog rješenja zaštite od bujičnih vodotoka u užem i širem području grada Banjaluka” i taj dokumenat bi trebao biti polazna tačka za sve naše dalje planove, jer će u njemu biti obuhvaćeni svi bujični potoci. Iz tog idejnog rješenja ćemo u skladu sa prioritetima i sredstvima izdvajati jedan po jedna potok i pripremati projektnu dokumnetaciju kao bi trajno rješili taj problem u gradu – naveo je on.
Prema posljednjim informacijama iz Gradske uprave kritični vodotokovi evidentirani su između ostalog i u Vrbanji, Debeljacima, Saračici, Obilićevu I i II, Česmi, Borkovićima, Rekavicama.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu