Kako pokazuje listing glasanja, vladajući blok je na posebnoj sjednici, koju je inicirao Dodik, imao najviše 51 svoj glas, od 56 koliko je potrebno za dvije trećine. Za Dodikov veto koji se odnosi na tri sporazuma o obrazovanju i međunarodnom testiranju imali su 52 ili 53 glasa “za”, jer su dobili podršku dva prisutna poslanika DNS Aleksandra Glavaša i Daneta Maleševića.
Kada je riječ o dva sporna memoranduma CIK sa OEBS odnosno Državnom izbornom komisijom Mađarske, većina je brojala 48 odnosno 50 glasova. I da su bili prisutni svi poslanici vlasti, ne bi bilo pomoći.
Dakle, Dodik je pet odluka Predsjedništva proglasio štetnim po vitalne interese Srpske, ali pošto ga NSRS nije podržala, odluke Predsjedništva ipak stupaju na snagu. Drugi put u mandatu.
Za takav rasplet situacije iz SNSD su žestoko optužili opoziciju u Srpskoj, koja je na glasanju bila suzdržana. Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH, Radovan Kovačević, ocijenio je da i nije neko iznenađenje da oni koji žele nestanak Republike Srpske sankcionišu njene lidere, ali je jadno i poražavajuće to da izabrani predstavnici jednog dijela građana RS omogućavaju Bošnjacima da preglasavaju Srbe i Srpsku.
Potpredsjednik NSRS, Denis Šulić, koji je predsjedavao sjednicom, optužio je opoziciju u Srpskoj da je napravila prvi korak za prenos nadležnosti na nivo BiH.
– Bojim se da ćemo doći u situaciju da će srpska djeca u školama učiti da je Gavrilo Princip bio terorista, a ne heroj – rekao je Šulić za RTRS.
Podsjećamo, opozicionari su zauzeli stav da Dodik zloupotrebljava i bespotrebno „troši“ institut zaštite vitalnog interesa Srpske i da mu posebna sjednica NSRS služi kao pozornica za novi politički šou.
Denis Šulić je za Srpskainfo potvrdio da vladajuća koalicija u Srpskoj već nekoliko mjeseci nema dvotrećinsku podršku u parlamentu. Naime, kaže Šulić, na ovoj sjednici od poslanika vlasti nisu bili prisutni samo Nedeljko Čubrilović (Demos) i Gordana Tešanović iz SNSD.
– Definitivno, vladajuća koalicija sada nema dvotrećinsku većinu od 55 plus poslanika i to je od prije šest, sedam mjeseci. Nakon što je preminuo poslanik NDP, ušao je drugi poslanik koji nije dio grupe NDP nego je samostalni poslanik, tako da se na taj glas ne može računati. Izlaskom DNS i SPS iz skupštinske većine ona nije dvotrećinska – kaže Šulić.
Podsjećamo, nakon smrti Aleksandra Fulurije u NSRS je ušao Budimir Balaban.
Istovremeno, Dodik se suočio sa činjenicom da mu je, nakon SAD, sankcije uvela i Velika Britanija, i to u vidu zabrane putovanja i posjedovanja imovine u Ujedinjenom kraljevstvu. Iako je rečeno da se sankcije ne odnose na RS i građane, Dodik je, iz osvete, najavio korake koji liče na to da bi Srpska, njeni građani i institucije mogli da budu kolateralna šteta njegovog okršaja s Londonom.
Naime, srpski član Predsjedništva BiH je najavio da će Vlada i druge institucije RS odbiti sve programe koje je u Srpskoj kreirala Velika Britanija.
– Možda ćemo promijeniti i Zakon o javnoj upravi, koji je kreirala Velika Britanija, i napravićemo naš zakon – rekao je Dodik za ATV.
Dodik nije precizirao koji su to programi, ali je poznato, između ostalog, da saradnju s Britanskom ambasadom u BiH godinama ima MUP Srpske. Recimo, na sastanku 18. septembra 2020. ministar unutrašnjih poslova RS, Dragan Lukač, i ambasador Velike Britanije u BiH, Metju Fild, ocijenili su uspješnom dosadašnju bilateralnu saradnju MUP Srpske i britanske Ambasade, koja će biti intenzivirana u projekte i operativnu saradnju.
Diplomata Lučiano Kaluža smatra da, generalno gledajući, britanske sankcije neće ništa značiti za Dodika.
– Kao što je rekao, nema tamo svoju imovinu, kao ni predsjednica RS. Putovanje manje-više. U političkom smislu, unutar Srpske i BiH, što se tiče izbora, neće apsolutno ništa značiti. Nama ostaje naš život u RS, u BiH, da ga organizujemo bez obzira na stavove Velike Britanije. Ono što je najvažnije, Velika Britanija nije članica EU. Vidjećemo kako će se članice ponašati, ali evidentno je da od zajedničke odluke o sankcijama neće biti ništa – ističe Kaluža za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, odnos Velike Britanije prema zemljama kao što je BiH, kao što je Republika Srpska, ili prema pojedincima, nije otišao dalje od pristupa iz 18. ili 19. vijeka, jer nas smatra svojom kolonijom.
– S druge strane, BiH čini sve da bude dio kolonije Velike Britanije ili neke druge zemlje. Ponašanja unutar političkih struktura BiH tjeraju da se mi podanički ponašamo prema drugim zemljama, u ovom slučaju prema Velikoj Britaniji, koja opet reaguje na način da uvodi sankcije, smatrajući nas dijelom neke svoje kolonije ili tome slično – kaže Kaluža.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu