Društvo

Dok jedni preživljavaju na HLJEBU I MAKARONAMA, u BiH ima i onih koji na dobar zalogaj i kapljicu troše PRAVO BOGATSTVO

Dok polovina građana bukvalno živi na ivici gladi, a mnogi preživljavaju zahvaljujući obrocima iz javnih kuhinja ili komadu hljeba pronađenom u kontejneru, u BiH ima i onih koji na dobar zalogaj i kapljicu troše pravo bogatstvo.

Dok jedni preživljavaju na HLJEBU I MAKARONAMA, u BiH ima i onih koji na dobar zalogaj i kapljicu troše PRAVO BOGATSTVO
FOTO: SHUTTERSTOCK

Tako, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, godišnje uvezemo nekoliko desetina miliona KM kavijara, viskija, skupocenih vina, lososa, jastoga, egzotičnih orašastih plodova, te raznih drugih gastronomskih poslalstica.

Na vina i viski za samo godinu dana skršimo više od 30 miliona KM, dok kokosovih i brazilskih oraha, te ostalih orašastih plodova pojedemo 13 miliona, a egzotičnog voća 5,5 miliona KM.

Na dimljenu ribu i losos potrošimo više od dva miliona KM, kolika je i vrijednost uvezenog jastoga, rakova, škampi i kozica. Za godinu dana pojedemo i dagnji, sipe, hobotnica, lignji koje nas koštaju oko pet miliona KM, a tu je i 200 kilograma kavijara i njegove zamene.

Činjenica je da dio pomenutih “luksuzarija” završi u najeltnijim restoranima u BiH, dok dio zasigurno nađe put do trpeza onih koji ne prezaju od iznosa od kojih se “običnom” čovjeku bukvalno zavrti u glavi!

Međutim, ni ta vrtoglavica ne treba pretjerano da čudi, s obzirom na to da u BiH svake večeri njen svaki šesti stanovnik zaspi gladan?! A to je armija onih koji preživljavaju sa tri marke dnevno, od čega im, ma koliko “stezali kaiš”, nikako ne može da pretekne za kakvu-takvu večeru.

Među onima koji za kavijar, jastoge i “gorgonzolu” najvjerovatnije nikad nisu ni čuli je skoro pola miliona nezaposlenih, koji polako gube pojam i šta to bjehu junetina ili svinjetina, pa čak i one najnekvalitetnije prerađevine od mesa.

U krajnje nezavidnoj poziciji je i oko 30.000 građana koji preživljavaju zahvaljujući jednom obroku iz javne kuhinje.

Svi oni uglavnom tamane hljeb i makarone, dok meso, mlečne proizvode, voće i povrće uglavnom samo sanjaju! To potvrđuju i istraživanja renomiranih svjetskih organizacija i institucija, prema kojima stanovnik BiH u prosjeku godišnje potroši 110 kilograma hljeba, a građanin EU tek 35 kilograma. S druge strane, u RS i BiH se po glavi stanovnika pojede 28 kilograma mesa u prosjeku 76 grama dnevno, u odnosu na zemlje EU, čiji građanin u svojoj ishrani godišnje “slisti” čak 91 kilogram.

Takođe, većina ljudi u BiH uglavnom jede piletinu koja košta 5,5 KM i salame od tri KM, zbog bijede zatvarajući oči pred činjenicom da su te namirnice pune vode, aditiva, pa čak i, kako se opravdano vjeruje, otpadaka koje je u Evropi grehota davati i životinjama. Većina građana BiH, za razliku od sipa i hobotnica, tek katkad sebi može da priušti i koji kilogram oslića po cijeni od pet KM, čiji se komadi, međutim, zbog “prezasićenosti” ledom prilikom prženja skupe bar za jednu polovinu.

I trgovci potvrđuju da građani koji se snabdijevaju u malim radnjama, već odavno u širokom luku zaobilaze skupe proizvode.

– Platežna moć ljudi je sve slabija, tako da je za njih kupovina postala prava noćna mora, jer ponekad nemaju para ni za najosnovnije namirnice. Oni u sve većoj mjeri kvalitet nadomeštaju kvantitetom, što znači da pazare veće količine jeftinije robe. Skupu kozmetiku gotovo da i ne gledaju, a nerijetko se dešava da kupuju po dva jajeta, nekoliko krompira, nekoliko voćki… Uglavnom se interesuju za jeftinije suhomesnate proizvode i tjesteninu koja nije skupa, dok kvalitetnijim, odnosno uvoznim proizvodima, uglavnom i ne prilaze – naglašavaju trgovci.

U udruženjima za zaštitu potrošača kažu da je kupovina pomenute luksuzne i nadasve preskupe hrane privilegija malog broja građana, koji i u vremenima dok desetine hiljada građana preživljava zahvaljujući besplatnom obroku u javnoj kuhinji, žive kao “bubreg u loju”!

– Iskreno, mislim da među onima koji kupuju kavijar, sipe i hobotnice ima i onih koji to rade samo da bi o tome pričali! Međutim, ima i onih gurmana koji jednostavno vole da jedu pomenute namirnice, a mogu sebi to da priušte. U svakom slučaju, žalosno je da u BiH, gdje svaki šesti stanovnik zaspi gladan, jedan sloj potroši desetine miliona na namirnice koje su i u razvijenijim evropskim državama pravi luksuz. Ipak, tu se malo šta može popraviti. Oni koji su bogati biće to i u budućnosti, dok siromašni tonu sve dublje, mukotrpno radeći da obezbijede samo ono najosnovnije za preživljavanje – ističu u ovim udruženjima.

Nekoliko istraživanja pokazalo je da u BiH živi oko 100 multimilionera, čije bogatstvo vrijedi nešto više od deset milijardi KM. Tu je i 525 milionera, a riječ je o stanovnicima koji na svojim računima u komercijalnim bankama u BiH imaju po milion KM i više.

Ne štedimo ni na automobilima

Za deset najskupljih limuzina koje su za nepunu godinu uvezene u BiH, građani su iskeširali cijelih 3,1 miliona KM. Najskuplji automobile sa uvoznim dadžbinama koštao je 450.000 KM, a riječ je o „Ferariju 488 Spider F 142“.

Na drugom mjestu je „Tesla motors S 002“, koji je plaćen 362.000, dok se na trećoj poziciji najskupljih uvezenih limuzina našao „Mercedes-Maybach S 500, 4Matic“ koji je koštao nešto više od 330.000 KM.

Za godinu dana uvoz dijamanata je porastao sa 166.000 na 4,7 miliona KM, a uvoz dragog kamenja sa pola miliona na 9,5 miliona KM.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije