Društvo

Dom zdravlja NEPRIJATNO IZNENADIO GRAĐANE Istočnog Sarajeva

Građane Istočnog Sarajeva u posljednje vrijeme zbunjuje to što u službi hitne medicinske pomoći Doma zdravlja odnedavno naplaćuju određene usluge, što ranije nije bio slučaj.

Dom zdravlja NEPRIJATNO IZNENADIO GRAĐANE Istočnog Sarajeva
FOTO: MARIANA ĐURIĆ/RAS SRBIJA

Jedan od građana sa kojima smo razgovarali kaže da su mu, u četvrtak, u Službi hitne pomoći za pregled tražili 30 KM. Ističe da je bio iznenađen.

Kada sam došao u Dom zdravlja zbog povišene temperature koja me muči danima, u prvoj smjeni nije radila moja doktorka, tako da sam zatražio pomoć u Hitnoj. Uzeli su mi knjižicu i rekli da će me uskoro primiti. Kada sam došao na red, a reda nije ni bilo, jer je čekaonica bila skoro prazna, doktorka mi je rekla da možda ipak sačekam svog porodičnog ljekara, jer se pregled u Hitnoj plaća 30 KM – ističe on.

Dodaje da je odustao od pregleda u hitnoj, te da je cijena od 30 KM za obični pregled ipak previsoka, gledajući na životni standard.

Direktor Doma zdravlja u Istočnom Sarajevu Tijana Gavrić-Mičić objašnjava za Srpskainfo o kojim uslugama se radi i zašto se naplaćuju određeni pregledi.

– Sva hitna, patološka stanja, oboljenja, trovanja, povrede, imaju apsolutni prioritet i to se ne naplaćuje. U hitnim stanjima svi ljekari su dužni pružiti pomoć svakom bolesniku bez odlaganja. Hitna medicinska služba ne naplaćuje usluge zbrinjavanja pacijenata s hitnim stanjima niti na terenu, niti u ambulanti – kaže Gavrić-Mičićeva.

Navika

Dodaje da se sa ovom praksom krenulo od januara, dok se u drugim zdravstvenim ustanovama odavno naplaćuje.

– Nakon pregleda ljekara, koji utvrdi da nije riječ o hitnom slučaju, pacijent će se uputiti u porodičnu ambulantu. Ukoliko odbije i insistira na pregledu, onda će biti upoznat sa cjenovnikom i odlučiće da li želi koristiti uslugu i platiti ili ne. Imali smo slučajeva gdje su ljudi vrlo rado platili da bi izbjegli čekanje – ističe Gavrić-Mičićeva.

Foto: Srna
Foto: Srna
Tijana Gavrić-Mičić

Naplatom intervencija koje nisu hitna stanja uvešće se red, smatraju doktori koji rade u Hitnoj pomoći. Znalo se dešavati da pacijenti izbjegavaju porodične ljekare, pa po uputnice dolaze kod njih.

Naglašavaju da zbog takvih pacijenata, koji dolaze u Hitnu i kada im nije potrebna hitna ljekarska pomoć, trpe pacijenti koji su zaista životno ugroženi.

– Ako je nešto hitno i ako je u pitanju hitan slučaj, nikom se ništa neće naplatiti. Ako nije hitan slučaj, ako je obična zubobolja, glavobolja, malo povećana temperatura, visok pritisak, kašalj ili viroza, onda to svakako ne spada u domen hitne – kaže dr Mlađenka Dragaš iz  Doma zdravlja Pale.

Recepti

U oba doma zdravlja tvrde da postoji dio građana koji je spreman da plati 30 KM. Ljekari kažu da su građani vjerovatno iznenađeni, jer su pojedinci godinama navikli da izbjegavaju čekaonice i dolaze po uputnice ili lijekove usred noći.

Ipak, recept u Hitnoj ne mogu dobiti jer su šifre za izdavanje dodijeljene doktorima porodične medicine.

– Ne može ljekar u Hitnoj napisati recept jer su sada elektronski recepti. Svaki ljekar piše za svoje pacijente i za pacijente zamjenskog tima, ako prima i jedan i drugi tim, odnosno ako je kolega s kojim je on zamjenski tim na godišnjem odmoru ili slučajno zbog nečeg drugog odsutan – kaže Dragaševa i dodaje da elektronski recept može ići samo kroz porodičnu medicinu.

Ona ističe da, ukoliko je u pitanju ampularna terapija, dobiće svako po istim standardima kao i u porodičnoj.

Dakle, ako vam je cilj dolaska u Hitnu dobijanje uputnice, moraćete platiti, kao i ukoliko tražite intervenciju hitne, a niste životno ugroženi.

Objašnjenje FZO RS

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske pojašnjavaju da ljekari u Hitnoj pomoći nemaju šifru za propisivanje recepata na teret Fonda iz razloga što su dužni da hitne slučajeve zbrinu na licu mjesta, kao i to da osiguranici koji sami kupe lijek, kojeg inače finansira Fond, mogu u nadležnoj poslovnici Fonda podnijeti zahtjev za refundaciju troškova.

Postoje 72 šifre usluga i stanja koja se smatraju hitnim. U njih, između ostalih, spadaju: akutni koronarni sindrom, koma, stanje bez svijesti, prestanak disanja, gubitak pulsa, saobraćajne nezgode i druge.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu