Odgovor:
Poštovana Ivana,
Hvala Vam što ste se obratili s pitanjem koje pogađa samu srž svakodnevne borbe mnogih ljudi – borbe s anksioznošću, paničnim napadima i onim neugodnim, stežućim osjećajem nervoze u stomaku. Vaša zabrinutost je sasvim razumljiva i već sam čin da ste postavili ovo pitanje pokazuje Vašu hrabrost i želju da se suočite sa tim stanjem.
Kao ljekar specijalista psihijatrije, želim prije svega da Vam kažem – niste sami. Anksiozni poremećaji su među najčešćim psihičkim smetnjama današnjice, i iako ih karakterišu subjektivno teški simptomi, oni su, srećom, vrlo dobro razumljeni u okviru savremene psihijatrije i izuzetno se uspješno liječe.
Osjećaj nervoze u stomaku koji spominjete – poznat i kao “somatizacija” – zapravo je odraz načina na koji naš autonomni nervni sistem reaguje na stres i unutrašnji konflikt. Taj osjećaj nije umišljen, niti “samo u glavi”. Vrlo konkretno, tijelo reaguje povećanom napetošću mišića, pojačanom aktivnošću crijeva, pa i promjenama u lučenju hormona – sve to dovodi do onog poznatog grča i nelagode u stomaku.
Kada govorimo o načinu samopomoći, važno je shvatiti da je prvi i najvažniji korak – priznati sebi da Vam je potrebna pomoć, što ste Vi već učinili. U okviru savremene psihijatrije, preporuka je kombinovani pristup, ali se terapijska osnova najčešće gradi na farmakoterapiji – posebno kada su simptomi intenzivni i narušavaju svakodnevno funkcionisanje. Lijekovi iz grupe anksiolitika i antidepresiva (kao što su SSRI) djeluju tako što uspostavljaju neurohemijsku ravnotežu u mozgu, čime smanjuju intenzitet i učestalost napada, stabilizuju raspoloženje i značajno olakšavaju svakodnevni život.
Naravno, psihoterapijski rad – posebno kognitivno-bihevioralna terapija – može dodatno pomoći u razumijevanju uzroka i mehanizama anksioznosti, te razvijanju strategija suočavanja. No, kod izraženih simptoma, psihoterapija često nije dovoljna sama po sebi bez prethodnog farmakološkog smirivanja simptoma. Psihijatrijska nauka tu jasno stoji – lijekovi su efikasni, sigurni i prvi izbor kada su u pitanju srednje do teški oblici anksioznosti i paničnih napada.
Toplo Vas ohrabrujem da se obratite svom izabranom ljekaru ili psihijatru. Nema srama u traženju pomoći – naprotiv, to je čin odgovornosti prema sebi.
Srdačno,
Mr sci. dr med. Aleksandar Pejić
Specijalista psihijatrije
Pratite nas u serijalu “Zdravlje prije svega” i iskoristite priliku da dobijete stručne savjete i korisne odgovore direktno od psihijatrom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu