Godinama se borim sa anksioznošću i depresijom i pijem lekove koje mi je doktor prepisao. Svake godine imam dva tri puta godišnje povratak depresije. Nikad nisam išla na bolovanje, radila i borila se. Sada sam u minus fazi i traje malo duže. Ne radim 4 godine, živim sa mužem, on radi ali njegovo pitanje, pa šta ti je opet ne pomaže naravno. Kćerka istresa svoje probleme, sin me štiti koliko može i koliko ima vremena. Kičma operisana davno, imam šipku 52 cm, 62 godine, unazad nekoliko godina se teže krećem. Sve to utiče na mene, ja sam hodajuća “BRIGA” o drugima a sebe stavim na kraj. Oko tri godine pijem Citalex 2 puta 20mg, lamal 2 puta 25 i rivotril 2 puta 0,25. Prije sam pila Seroxat koji mi je zamijenjen zbog gojaznosti. Generalno, sve ja to znam, jasno mi je, ali se malo umorim od borbe opisala je svoj problem gospođa Jurković.
Odgovor:
Poštovana gospođo Jurković,
Hvala Vam što ste podijelili svoje iskustvo i što ste mi ukazali povjerenje da Vam odgovorim. Vaša iskrenost i način na koji opisujete svoju svakodnevicu govore o snazi i hrabrosti koje nosite u sebi, iako se možda trenutno tako ne osjećate. Vi se godinama borite, bez odustajanja, čak i kad bi to bilo najlakše – i to nije mala stvar.
Na Vaše pitanje – zašto se depresivna faza uvijek vraća – odgovori nisu jednostavni, ali su jasni kad se sagledaju iz ugla psihijatrije, kao nauke koja se bavi složenom ravnotežom hemijskih, genetskih, psiholoških i socijalnih faktora.
Depresija je hronična, rekurentna bolest. To znači da se, kao i mnoge druge hronične bolesti (npr. dijabetes, hipertenzija), može povući, ali često ima tendenciju povratka. Kod Vas su prisutni brojni faktori rizika koji pojačavaju tu sklonost: dugogodišnja bolest, smanjena pokretljivost, hronična bol, porodične dinamike, osjećaj iscrpljenosti u ulozi „čuvara“ drugih… Sve su to realni stresori koji kod osjetljive osobe mogu pokrenuti novu epizodu.
Vaša terapija – Citalex (escitalopram), Lamal (lamotrigin) i Rivotril (klonazepam) – je pažljivo odabrana. Escitalopram, kao selektivni inhibitor ponovnog preuzimanja serotonina, jedna je od najučinkovitijih opcija u liječenju depresije. Lamotrigin se često koristi kao stabilizator raspoloženja, naročito kada postoje oscilacije koje podsjećaju na blagu bipolaritetnu dinamiku. Rivotril je tu da pomogne u kontroli anksioznosti i napetosti, ali treba biti pažljiv s dugoročnim korištenjem benzodiazepina.
Ipak, i pored adekvatne farmakoterapije, depresija se može vraćati ako su spoljašnji pritisci stalni, a emocionalna podrška izostaje ili je oskudna. Psihoterapija može pomoći kao dopuna, ali u Vašem slučaju, osnova liječenja je medikamentozna. Naši lijekovi djeluju direktno na neurohemiju mozga – oni mijenjaju obrasce koji izazivaju depresivno raspoloženje. Psihoterapija, iako vrijedna, djeluje sporije i više kao alat za učenje nošenja sa situacijama, ali ne može u potpunosti nadomjestiti hemijsku intervenciju koju pruža farmakoterapija.
Važno je redovno pratiti stanje i, ako terapija više ne daje isti efekat, razmotriti prilagodbu – ponekad je potrebno promijeniti dozu, dodati novi lijek ili napraviti rotaciju. Takođe, ako još niste, bilo bi korisno procijeniti i hormonalni status (posebno štitnjaču), kao i isključiti druge somatske uzroke koji mogu doprinositi depresiji.
Na kraju, želim Vam reći – umor od borbe je prirodan, ali Vaša borba ima smisla. Iako se možda osjećate kao „hodajuća briga“, Vi ste daleko više od toga. I Vi zaslužujete prostor, pažnju i odmor. Razgovarajte sa svojim psihijatrom o osjećaju umora, o intenzitetu simptoma i o mogućoj reviziji terapije. Iznad svega – ne odustajte. Ponekad i mala promjena u tretmanu donese veliko olakšanje.
S toplim pozdravom i poštovanjem,
Mr sci dr med Aleksandar Pejić
Specijalista psihijatrije
Pratite nas u serijalu “Zdravlje prije svega” i iskoristite priliku da dobijete stručne savjete i korisne odgovore direktno od psihijatrom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu