Pio sam Seroxat 4 godine, a sada sam na Zoloft 100 mg ujutru i opet ništa. Čitao sam za Klomipramin… Trenutno ga nema na tržištu, a zanima me da li smijem da ga koristim. Napomenuo bih da sam 2017. imao infarkt. Nemam suženja, pijem Cardiopirin, Ampril, Hipolip, sve ovo preventivno, napisao je pod pseudonimom Plavi safir čitalac Srpska koji se za pomoć obratio specijalisti psihijatrije dr Aleksandru Pejiću.
Odgovor:
Poštovani,
Hvala Vam što ste se obratili i što ste iskreno podijelili svoje tegobe. Razumijem koliko frustrirajuće može biti nositi se sa problemom prerane ejakulacije (P.E.) toliko dugo, naročito kad do sadašnji pokušaji liječenja nisu dali očekivane rezultate. Želim da znate da niste sami i da postoji način da se ovo stanje sistematski i stručno obradi, s ciljem stvarnog poboljšanja kvaliteta Vašeg života.
P.E. je kompleksan poremećaj koji se nerijetko pogrešno posmatra kao isključivo psihološki problem, iako često ima jaku biološku osnovu. Kao psihijatar, naglašavam važnost sveobuhvatnog pristupa: biološkog, psihološkog i socijalnog. Iz Vašeg opisa je jasno da ste već koristili Seroxat (paroksetin) i sada koristite Zoloft (sertralin), koji su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) — i jesu prva linija farmakološkog tretmana za P.E.
Međutim, odgovor na terapiju može znatno varirati među pacijentima. Klomipramin, koji ste spomenuli, spada u tricikličke antidepresive i, iako se ponekad koristi kod P.E, njegova upotreba nosi više neželjenih efekata, posebno u kardiološkom kontekstu. Ima izraženiji uticaj na srčani ritam, što u Vašem slučaju — s obzirom na infarkt iz 2017. godine i postojeću terapiju (Cardiopirin, Ampril, Hipolip) — zahtijeva krajnji oprez. Dakle, pitanje da li ga “smijete koristiti” ne može se sa sigurnošću razmotriti bez pregleda EKG-a, laboratorijskih nalaza i direktnog uvida u Vaše trenutno kardiovaskularno stanje.
Osim toga, često vidim da se P.E. pokušava rješavati površno — kremama, gelovima, pa i neregulisanim suplementima — dok pravi uzroci ostaju neadresirani. Najčešće je riječ o kombinaciji neurohemijskih disbalansa, stečenih obrazaca ponašanja i ponekad nesvjesnog unutrašnjeg pritiska. U tom smislu, farmakoterapija daje temelje, ali je ponekad korisno dopuniti je i ciljanim edukativno-terapijskim razgovorima, ne nužno dugotrajnim psihoterapijama, već usmjerenim intervencijama koje mogu pomoći u obnavljanju kontrole i povjerenja u sopstveno tijelo.
Iskreno Vas pozivam da se obratite specijalisti psihijatrije ili urologu sa iskustvom u seksualnoj medicini, kako bismo zajedno našli rješenje koje će biti bezbjedno, efikasno i dugoročno održivo. Niste sami na ovom putu.
Srdačno,
Mr sci. dr med. Aleksandar Pejić
Specijalista psihijatrije
Pratite nas u serijalu “Zdravlje prije svega” i iskoristite priliku da dobijete stručne savjete i korisne odgovore direktno od psihijatrom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu