Da li je to opasno stanje i da li se može nekako riješiti, pod pseudonimom Zmajp pitao je dr Aleksanda Pejića čitalac Srpskainfo, dodavši da nije pristalica lijekova.
Odgovor:
Poštovani Zmajp,
Hvala Vam na pitanju i na povjerenju koje ste mi ukazali.
Ono što opisujete – osjećaj da niste sasvim „prisutni“, kao da ste djelimično odvojeni od stvarnosti, uz svjesnost da je to ipak stvaran svijet – može ukazivati na fenomen poznat u psihijatriji kao depersonalizacija ili derealizacija. Ovi doživljaji, iako često zastrašujući za onoga ko ih proživljava, nisu rijetki i sami po sebi ne znače da ste „ludi“ niti da Vam prijeti neka ozbiljna opasnost po mentalno zdravlje. Naprotiv, to su često znakovi da organizam pokušava da se izbori s određenim unutrašnjim pritiskom ili stresom.
U psihijatrijskoj praksi ovakva stanja često srećemo kao dio šire slike anksioznih poremećaja, depresivnih epizoda, pa čak i nakon intenzivne fizičke iscrpljenosti, nesanice ili traumatskog iskustva. Mozak, u pokušaju da se zaštiti, kao da „izmakne“ iz sadašnjeg trenutka i napravi distancu između Vas i okoline.
Vi navodite da niste pristalica lijekova, i to u potpunosti poštujem. Svako ima pravo da odlučuje o svom pristupu liječenju, i uloga ljekara nije da nameće, već da predloži ono što nauka i praksa potvrđuju kao najdjelotvornije. Ipak, dužnost mi je da Vam kažem – i to s puno razumijevanja – da farmakoterapija u ovakvim stanjima često daje brže i stabilnije rezultate od psihoterapije same. U idealnim uslovima, kombinacija lijekova i psihoterapije daje najbolje rezultate, jer lijek stabilizuje hemijsku osnovu simptoma, a terapija pomaže da razumijete i proradite uzroke i mehanizme koji su doveli do njih.
Ne tvrdim da su lijekovi jedini put – ali kad se koristi pažljivo i uz stručno vođenje, farmakološka terapija može pomoći da se osjećaji otuđenja povuku, da se uspostavi osjećaj kontrole i sigurnosti u sebi. Ponekad, kad je mozak iscrpljen i „zaglavi“ u petlji stresa, potrebna mu je mala pomoć da bi se vratio u ravnotežu.
U svakom slučaju, ključno je da ne ostajete sami s ovim osjećajima. Razgovor sa stručnjakom, detaljna dijagnostika i individualni pristup su najbolji koraci koje možete preduzeti.
Srdačno,
Mr sci. dr med. Aleksandar Pejić
Specijalista psihijatrije
Pratite nas u serijalu “Zdravlje prije svega” i iskoristite priliku da dobijete stručne savjete i korisne odgovore direktno od psihijatrom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu