Dolazi se do zaključaka da se ne vole više, a muškarci radije budu sa mladim djevojkama. Njima nije bitan izgled, nego novčanik i njihova imovina. Tako da žene, nakon razvoda, nose veliku težinu u svoju okolinu, što na mnoge ostavlja traga, a na djecu posebno. Možete li, molim vas, nešto o toj temi napisati, napisala je dr Aleksandru Pejiću čitateljka Srpskainfo Kristina iz Našica.
Odgovor: Poštovana gospođo Kristina,
Zahvaljujem Vam na iskrenom i važnom pitanju. Mnogo toga ste dotakli u nekoliko rečenica – hormonalne promjene, emotivne potrese, društvene pritiske, i ono što možda najviše boli: osjećaj napuštenosti i gubitka sigurnosti u zrelim godinama života.
Menopauza kod žena, kao i andropauza kod muškaraca – iako se o ovoj drugoj znatno rjeđe govori – jesu biološki procesi s dubokim psihološkim posljedicama. Pad estrogena kod žena, odnosno testosterona kod muškaraca, ne donosi samo fizičke promjene, već često i promjene u raspoloženju, samopouzdanju, motivaciji i načinu razmišljanja. Ono što se često previdi jeste da te promjene ne zahvataju pojedinca izolovano – one duboko utiču na dinamiku partnerskog odnosa.
Muškarci u tim godinama ponekad počinju preispitivati vlastiti identitet, smisao, vrijednost… Kada se pojavi mlada osoba koja im, makar površno, “vrati mladost”, to može djelovati kao emocionalni spas. No, iza toga se često krije neprepoznata depresivnost, osjećaj nemoći pred starenjem i strah od gubitka kontrole nad sopstvenim životom. Taj bijeg u novu vezu nije uvijek izraz ljubavi, već pokušaj da se umakne unutrašnjoj tjeskobi. U tom smislu, Vaša opaska da su “u svojoj glavi ostarili” nosi veliku istinu.
Žene, s druge strane, ostaju s posljedicama – emotivnim, finansijskim, društvenim. Okolina, nažalost, zna biti surova prema ženi koja je “ostavljena”, posebno u konzervativnijim sredinama. Osjećaj srama, nepravde i izolacije može biti razoran, a dodatno pogoršava kvalitet života, samopouzdanje i psihičko zdravlje.
Kao psihijatar, želim naglasiti važnost ranog prepoznavanja depresivnih simptoma u ovim životnim razdobljima – kako kod žena, tako i kod muškaraca. Psihijatrijska nauka jasno pokazuje da su farmakoterapijski pristupi, naročito kod hormonski uslovljenih depresija, često učinkovitiji i brži u povratku emocionalne stabilnosti nego sama psihoterapija. Naravno, kombinacija oba pristupa donosi najbolje rezultate, ali lijekovi često otvore vrata iz tame kroz koju osoba ne može sama proći.
Draga Kristina, niste sami u ovome što osjećate i mislite. Pitanja koja postavljate govore o jednoj tihoj, ali rasprostranjenoj patnji u našem društvu. Važno je da se o tome govori – tiho, s razumijevanjem i bez osude. Ako mogu pomoći i ubuduće, slobodno mi pišite.
S poštovanjem i razumijevanjem,
Mr sci dr med Aleksandar PejićSpecijalista psihijatrije
Pratite nas u serijalu “Zdravlje prije svega” i iskoristite priliku da dobijete stručne savjete i korisne odgovore direktno od psihijatrom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu