Zdravlje

Dr Pejić ODGOVARA NA PITANJA ČITALACA Srpskainfo: Da li je ZABORAVNOST posljedica iscrpljenosti ili znak za uzbunu?

Imam 43 godine i u zadnje vrijeme imam previše obaveza, pa sam iscrpljena. I sve češće mi se dešavam da ne mogu ništa zapamtiti. Recimo pričam na telefon nešto bitno, ali sve zaboravim. Bude me sramota zbog toga.

Dr Pejić ODGOVARA NA PITANJA ČITALACA Srpskainfo: Da li je ZABORAVNOST posljedica iscrpljenosti ili znak za uzbunu?
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Odgovor:

Poštovana gospođo, Vaša zabrinutost je sasvim razumljiva i nipošto nije rijetka – mnoge osobe, naročito u Vašim godinama, kada se često prepliću porodične, poslovne i lične obaveze, mogu doći u stanje mentalne iscrpljenosti, koje značajno utiče na pamćenje, koncentraciju i ukupnu mentalnu oštrinu.

Zaboravnost u situacijama koje opisujete – poput razgovora telefonom ili neposrednog kontakta s ljudima – može biti posljedica takozvanog kognitivnog preopterećenja.

Tražite savjet ili podršku? Kliknite ovdje i besplatno postavite pitanje psihijatru Aleksandru Pejiću.

Kada smo izloženi stalnom stresu, organizam ulazi u stanje pojačane napetosti koje može poremetiti funkcionisanje hipokampusa, dijela mozga odgovornog za učenje i pamćenje. Pored toga, hroničan umor, neredovan san i emotivna iscrpljenost često dovode do problema sa pažnjom – a kad ne registrujemo informaciju s dovoljno pažnje, ne možemo je ni kasnije prizvati.

Važno je, međutim, biti pažljiv jer ovakve tegobe ponekad mogu biti rani pokazatelji depresivnog poremećaja ili anksioznog spektra.

Iako ste možda navikli da „gurate dalje“ i da ignorišete znakove koje Vam tijelo šalje, preporučujem da ovakve simptome ne tumačite isključivo kao prolazni umor. Psihijatrija kao nauka prepoznaje ovo stanje pod pojmom “mentalne prezasićenosti”, koje zahtijeva pristup sa više aspekata – od regulacije ritma dana, preko psihološke podrške, do eventualne farmakološke pomoći.

U tom smislu, savremena psihijatrija raspolaže izuzetno djelotvornim lijekovima koji mogu poboljšati koncentraciju, smanjiti napetost i obnoviti kognitivne kapacitete. Ne treba se bojati lijekova – oni nisu znak slabosti, već alat kojim vraćamo sebi ono što nam je iscrpljenost oduzela. Psihoterapija može biti dodatna podrška, ali u stanju kakvo Vi opisujete, farmakoterapija često donosi brže i stabilnije olakšanje.

Ohrabrujem Vas da potražite pomoć, jer ima načina da se ponovo osjećate kao Vi. Sa više energije, bistrinom misli i manje srama. Zaslužujete to.

S poštovanjem i razumijevanjem,

Mr sci. dr med. Aleksandar Pejić

Specijalista psihijatrije

Pratite nas u serijalu “Zdravlje prije svega” i iskoristite priliku da dobijete stručne savjete i korisne odgovore direktno od psihijatrom.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu