Odgovor:
Poštovana Mico,
Hvala Vam što ste iskreno podijelili svoje osjećaje. Već sama odluka da to izrazite pokazuje snagu i svijest o sebi, što je važan prvi korak na putu ka olakšanju.
Ono što opisujete – stanje konstantnog preispitivanja, analiziranja, predviđanja scenarija i osjećaja da um “radi 1000 na sat” – u psihijatriji prepoznajemo kao oblik tzv. kognitivne hiperaktivnosti, često povezane s anksioznim poremećajima, ali i sa osobinama ličnosti koje teže perfekcionizmu, samokritici i potrebi za kontrolom. Iako na površini može izgledati kao obična navika „razmišljanja“, ono što Vi zapravo opisujete jeste iscrpljujući unutrašnji proces koji značajno utiče na Vaše raspoloženje, ritam sna, koncentraciju i opšti osjećaj dobrobiti.
Iz mog iskustva kao psihijatra, važno je istaći da ovakva stanja nisu “karakterna slabost” niti nešto što se rješava pukim savjetom da „mislite pozitivno“. Vaš mozak, kao složen biološki sistem, u ovim trenucima funkcioniše u specifičnom neurohemijskom režimu – često pod uticajem povećane aktivnosti noradrenalina, kortizola, pa i dopamina – koji može podstaći osjećaj napetosti, unutrašnjeg nemira i emocionalne preplavljenosti. Zbog toga je važno razmišljati o ovim pojavama ne samo iz psihološkog, već i iz medicinskog, neurobiološkog ugla.
U liječenju ovakvih simptoma najčešće koristimo kombinaciju pristupa. Farmakoterapija – uzimanje pažljivo propisanih, ciljano odabranih lijekova – pokazuje se kao najefikasniji prvi korak u stabilizaciji ovakvog stanja. Moderni antidepresivi (posebno SSRI i SNRI grupe) često imaju odličan efekat na regulaciju misaonog tempa, smanjenje tenzije i povratak osjećaja unutrašnjeg mira. Ne izazivaju zavisnost, a istovremeno mogu omogućiti osobi da lakše primijeni i psihološke strategije.
Psihoterapija, posebno kognitivno-bihevioralna, može biti dragocjena dopuna, ali se često pokaže kao znatno efekasnija tek kada se simptomi biološki ublaže. Tek tada osoba ima kapacitet da „uhvati“ svoje misli, promijeni obrasce i uspostavi zdravu distancu od njih.
Zato je moj iskreni savjet da razgovarate s psihijatrom uživo, u sigurnom i povjerljivom okruženju, gdje ćemo zajedno razumjeti šta se tačno dešava, te osmisliti plan koji će Vam donijeti olakšanje.
Topao pozdrav,
Mr sci dr med Aleksandar Pejić, spec. psihijatrije
Pratite nas u serijalu “Zdravlje prije svega” i iskoristite priliku da dobijete stručne savjete i korisne odgovore direktno od psihijatrom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu