Zdravlje

Dr Pejić ODGOVARA NA PITANJA ČITALACA Srpskainfo: Nakon operacije srce ubrazano lupa, a sve uredu, šta da radim

Imam 30 godina, mama sam 2 dječaka. Već pola godine imam zdravstvenih problema, krenulo je sa operacijom ciste na jajniku. Od tad sam psihički baš potonula, a zadnjih petnaestak dana stanje se pogoršalo. Iz čista mira srce počne ubrzano da lupa, Imam i češće napade panike. Kod kardiologa bila prije 2 mjeseca, srce u redu, nalazi u redu svi bili, kaže stres. Šta mi je činiti, pita čitateljka Vanja specijalistu psihijatrije dr Aleksandra Pejića.

Srčani udar, srce, kardio bolest
FOTO: AURACENTAR/YOU TUBE/SCREENSHOT

Odgovor:

Poštovana Vanja,

Hvala Vam što ste podijelili svoje iskustvo. To nije lako, naročito kad se uz sve brige oko zdravlja i svakodnevnih obaveza brinete i za dvoje male djece. Razumijem koliko sve to može biti iscrpljujuće i koliko Vas ovakvo stanje može opteretiti.

Tražite savjet ili podršku? Kliknite ovdje i besplatno postavite pitanje psihijatru Aleksandru Pejiću.

Ono što opisujete – ubrzano lupanje srca, osjećaj nelagode, napadi panike – jesu simptomi koji se vrlo često javljaju kod ljudi koji se nalaze pod dugotrajnim pritiskom ili nakon što prođu kroz neko teško fizičko ili emotivno iskustvo. Operacija, promjena u hormonskom balansu, oporavak, briga o djeci, stalna napetost – sve to može ostaviti trag.

Dobra vijest je da ste već bili kod kardiologa i da je sa srcem sve u redu. To je važan korak, jer isključujemo fizički uzrok. Kada je tijelo zdravo, a simptomi i dalje postoje, tada najčešće govorimo o anksioznosti.

Anksioznost nije znak slabosti. To je reakcija tijela na stalno stanje opterećenosti. Organizam pokušava da „izdrži“ više nego što može. Srce tada brže kuca, disanje se ubrzava, znojite se, imate osjećaj da će se nešto loše dogoditi – a u stvarnosti se ništa spolja ne dešava. Sve se događa unutra.

Napadi panike ne traju dugo, ali osjećaj koji ostavljaju može biti jak. Ljudi ih često dožive kao opasne, iako fizički nisu. Ali to ne znači da treba da ih ignorišete. U ovakvim slučajevima najbolji korak je da se javite psihijatru. Ne samo da bi dobili tačnu dijagnozu, već i da biste dobili adekvatnu terapiju. Lijekovi mogu značajno pomoći, naročito u ovakvim fazama kada su simptomi izraženiji. Mnogo brže smiruju tijelo i pomažu da se vratite svakodnevnim obavezama.

Psihoterapija može biti korisna kao dodatna podrška, ali u ovom trenutku, s obzirom na intenzitet tegoba, farmakoterapija ima prednost. Lijekovi nisu doživotna rešenja. Često se koriste neko vrijeme dok se organizam ne vrati u ravnotežu.

Ljekari su tu da Vas vode kroz cijeli proces, korak po korak. Ljudi se iz ovakvih stanja vraćaju sebi, postepeno, uz podršku i stručnu pomoć.

Srdačno,

Mr sci dr med Aleksandar Pejić

Specijalista psihijatrije

Pratite nas u serijalu “Zdravlje prije svega” i iskoristite priliku da dobijete stručne savjete i korisne odgovore direktno od psihijatrom.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu