Zdravlje

Dr Pejić ODGOVARA NA PITANJA ČITALACA Srpskainfo: Panični napadi počeli uprkos lijekovima, šta dalje

Pijem pregabalin 3 mjeseca i sve je bilo dobro. Međutim, ponovo su počeli panični napadi, popijem uz to sve i bensedin, ali slabo mi pomogne, ne znam šta dalje da radim. I taj lijek pregabalin je na lošem glasu. Molim vaše misljenje o tom lijeku, pitala je naša čitateljka Indy specijalistu psihijatrije dr Aleksandra Pejića.

apotekarka drži lijek u ruci
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Odgovor:

Poštovani Indy,

Hvala Vam na otvorenosti i hrabrosti da podijelite kako se osjećate. To nije nimalo lako, naročito kada se borite s nečim tako iscrpljujućim kao što su panični napadi. Želim da znate da niste sami i da postoji izlaz iz tog kruga – postoje konkretni koraci koje zajedno možemo preduzeti.

Tražite savjet ili podršku? Kliknite ovdje i besplatno postavite pitanje psihijatru Aleksandru Pejiću.

Što se tiče pregabalina, razumijem Vašu zabrinutost. Istina je da se, kao i mnogi psihotropni lijekovi, i ovaj nekad nađe na “lošem glasu” u javnosti, ali važno je razlučiti stigmu od naučnih činjenica. Kao specijalista psihijatrije, oslanjam se isključivo na klinička istraživanja, iskustvo u praksi i individualni odgovor pacijenta.

Pregabalin je lijek koji je u psihijatriji posebno cijenjen zbog svoje efikasnosti u tretmanu anksioznih poremećaja, naročito generalizovanog anksioznog poremećaja i stanja sa izraženim somatskim simptomima. Njegov mehanizam djelovanja podrazumijeva modulaciju prenosa signala u centralnom nervnom sistemu, čime se smanjuje preosjetljivost i tenzija u organizmu – što je ključno kod anksioznosti i paničnih stanja.

To što ste imali dobar odgovor na terapiju tokom prva tri mjeseca je veoma dobar znak – to znači da organizam prepoznaje i reaguje na lijek. Međutim, ako su se panični napadi ponovo počeli javljati, to ne mora značiti da lijek “ne valja”, već da je doza možda suboptimalna ili da je potrebna korekcija terapije. Takođe, moguće je da postoje dodatni faktori koji trenutno povećavaju Vaš nivo stresa, pa organizam “probija” kroz postojeći tretman.

Upotreba benzodiazepina poput bensedina treba biti vrlo pažljivo dozirana, jer dugotrajna primjena nosi rizik razvoja tolerancije. Njihova uloga je kratkoročna i hitna – kao “vatrogasna mjera”, a ne kao osnovna terapija. Zato bih Vam toplo preporučio da ne mijenjate terapiju na svoju ruku, već da se javite svom psihijatru radi reevaluacije.

U praksi se često događa da je najefikasniji pristup farmakološki tretman, uz moguću dodatnu psihoterapijsku podršku – ali lijek je taj koji zaista “otvori vrata” za dalji napredak. Psihoterapija može pomoći u razradi uzroka i mehanizama straha, ali bez stabilne biohemijske osnove, rezultati su često ograničeni.

Dakle – ne odustajte. Ova pojava ne znači da ste se “vratili na početak”, već da je možda došlo vrijeme za novu fazu liječenja i novi pristup u terapiji. Prava pomoć postoji i vjerujem da ćete je, uz stručnu podršku, dobiti.

Srdačno,

Mr sci. dr med. Aleksandar Pejić

Specijalista psihijatrije

Pratite nas u serijalu “Zdravlje prije svega” i iskoristite priliku da dobijete stručne savjete i korisne odgovore direktno od psihijatrom.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu