Zdravlje

Dr Pejić ODGOVARA NA PITANJA ČITALACA Srpskainfo: Stalno imam strah da će se nešto loše desiti, kako se toga osloboditi?

Najviše me muče neki strah i nemir i voljela bih znati kako se osloboditi toga, pita jedna naša čitateljka.

Dr Pejić ODGOVARA NA PITANJA ČITALACA Srpskainfo: Stalno imam strah da će se nešto loše desiti, kako se toga osloboditi?
FOTO: FREDERICA BLACK/PEXELS

Pitanje:

Jecka: Poštovanje! Već duže vrijeme osjećam stres, strah, paniku, posebno za člana porodice. Stalno neka čudna zamišljanja, strah da će se nešto loše desiti. Slične poteskoće sam imala i prije, ali ne u ovolikoj mjeri. Imam 30 godina. Od zdravstvenih problema dugo godina imam problem sa Hašimotom, visokim pritskom, anemijom. U posljednje vrijeme me dosta guši u vratu. Hormoni štitnjače su uredni, osim TSH koji je malo povišen. Mene najviše muči taj neki strah i nemir, kako ga se osloboditi? Pozdrav!

Odgovor:

Poštovana Jecka, hvala Vam što ste se javili i podijelili kako se osjećate — već samim tim ste napravili važan korak.

Strah koji opisujete, posebno kada je usmjeren prema članovima porodice, često je oblik anksioznosti. Kada takvi osjećaji traju duže i kada ih ne možemo umiriti racionalnim mislima, tijelo i um postaju stalno u “pripravnosti”. To iscrpljuje i remeti svakodnevno funkcionisanje, a može se i pojačavati fizičkim simptomima poput gušenja u vratu, napetosti, nesanice ili problema s disanjem.

doktor Aleksandar Pejić
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

U Vašem slučaju, dodatni faktori poput Hashimoto sindroma, anemije i povišenog pritiska mogu doprinijeti osjećaju nelagode i tjeskobe, iako su hormoni štitnjače trenutno uglavnom u granicama. TSH koji je malo povišen može imati utjecaja, ali nije glavni uzrok Vašeg straha i nemira.

Ono što Vam može pomoći jeste kombinacija:

psihoterapije, posebno kognitivno-bihevioralne terapije (KBT), koja pomaže da se misli prepoznaju, razumiju i preoblikuju,

– tehnika relaksacije, poput vježbi disanja, progresivne mišićne relaksacije ili mindfulness meditacije,

– redovne rutine, fizička aktivnost, ograničavanje kofeina i uređivanje sna,

u nekim slučajevima, kratkoročna medikamentozna podrška (anksiolitici ili antidepresivi) može biti od koristi — naravno, uz pažljiv nadzor ljekara.

Toplo bih Vam preporučio da se obratite psihijatru ili psihoterapeutu uživo kako biste dobili podršku prilagođenu Vašim potrebama. Ne morate prolaziti kroz ovo sami — postoji pomoć, i postoji način da ponovo osjetite mir u sebi.

Tu sam ako imate još pitanja.

Srdačno Vas pozdravljam,

Mr sci dr med Aleksandar Pejić

specijalista psihijatrije

Pratite nas u serijalu “Zdravlje prije svega” i iskoristite priliku da dobijete stručne savjete i korisne odgovore direktno od psihijatrom.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu