Odgovor:
Poštovana gospođo Ivana,
Hvala Vam što ste iskreno podijelili svoju priču. Već sama činjenica da osjećate pritisak i tražite pomoć govori o Vašoj snazi i svijesti, i to je prvi, važan korak ka rasterećenju.
Uloga njegovatelja osobe oboljele od demencije — posebno kada se radi o bliskom članu porodice, poput majke — nosi ogroman emocionalni i psihološki teret. Alchajmerova bolest, kao progresivna neurodegenerativna bolest, u svojoj prirodi uključuje promjene ponašanja, poremećaje pamćenja i gubitak orijentacije, što često djeluje frustrirajuće na porodicu, naročito kada oboljela osoba počne gubiti osobine koje su je činile prepoznatljivom.
Vaš osjećaj da „poludite“ je, u stručnom smislu, zapravo odraz preopterećenosti. To nije slabost, već očekivana reakcija u složenoj i višeslojnoj situaciji poput Vaše. Vi se trenutno nalazite u tzv. „sendvič generaciji“ – između dvije generacije kojima ste stub, a istovremeno i Vi prolazite kroz osjetljiv hormonalni period, perimenopauzu, koji sam po sebi može donijeti promjene u raspoloženju, osjećaj tjeskobe, razdražljivosti i iscrpljenosti.
Zato želim jasno reći: nije sramota potražiti stručnu podršku. U ovakvim stanjima, najefikasnijim se pokazuje farmakoterapijski pristup, posebno ukoliko postoji sumnja na razvoj anksiozno-depresivne simptomatologije, što je u Vašem slučaju moguće. Savremena psihofarmakologija nudi rješenja koja mogu stabilizirati raspoloženje, poboljšati kvalitet sna i povećati otpornost na stres. Psihoterapija ima vrijednost kao dopunski vid podrške, no u momentima kad tijelo i psiha traže hitan balans, lijekovi često djeluju brže i efikasnije.
Nema čarobnog štapića, ali postoji put kroz ovaj „začarani krug“. Prvi korak je briga o sebi — jer ako Vi „padnete“, cijeli sistem koji nosite može da se uruši. Predlažem da se obratite svom izabranom ljekaru ili psihijatru za detaljnu procjenu stanja i savjet o terapiji. Takođe, postoje grupe podrške za njegovatelje osoba sa demencijom, gdje biste mogli podijeliti iskustva i čuti da niste jedina u toj borbi.
Važno je da znate: kraj kruga ne mora biti lom. Kraj može biti trenutak kad počnete vraćati svoje unutrašnje ravnoteže. I u tome niste sami.
Srdačno,
Mr sci. dr med. Aleksandar Pejić
Specijalista psihijatrije
Pratite nas u serijalu “Zdravlje prije svega” i iskoristite priliku da dobijete stručne savjete i korisne odgovore direktno od psihijatrom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu