Dijagnoza je depresivno- anksiozni poremećaj. Više antidepresiva sam koristila više od po dva mjeseca i uvijek isto bude. Ima li neki lijek za takve poremećaje pita Žana.
Odgovor:
Poštovana gospođo Žana,
Vaše iskustvo nije rijetko. Mnogi ljudi koji imaju dijagnozu depresivno-anksioznog poremećaja prođu kroz više pokušaja liječenja dok ne pronađu ono što im zaista pomaže.
Postoji nekoliko razloga zašto neki ljudi ne reaguju na antidepresive kako se očekuje. Prvo, važno je razumjeti da nije svaki lijek dobar za svakoga. Način na koji tijelo razgrađuje lijekove – što nazivamo metabolizmom – razlikuje se od osobe do osobe. Neki ljudi brže prerađuju lijekove, pa oni ne stignu razviti puni učinak. Kod drugih je suprotno – lijek se zadržava predugo i uzrokuje nuspojave.
Drugo, kod depresivno-anksioznog poremećaja često se dešava da jedan dio simptoma preovladava – kod nekih je izraženija tjeskoba, kod drugih pad raspoloženja, kod trećih nesanica. Ako lijek ne pogađa ono što je najizraženije, teško da će dati osjećaj olakšanja. Takođe, neki antidepresivi imaju stimulativni efekat, pa mogu pojačati nemir i otežati spavanje. Drugi imaju sedativni učinak i mogu uzrokovati pospanost i bezvoljnost.
Bitno je i kako se lijek uvodi. Ako se doza poveća naglo, nuspojave su češće. Takođe, paralelno uzimanje drugih lijekova, i stanje fizičkog zdravlja (npr. problemi sa štitnjačom ili šećerom), mogu uticati na to kako lijek djeluje.
Ipak, to što dosadašnji lijekovi nisu donijeli željeni rezultat, ne znači da ne postoji terapija koja bi Vama odgovarala. Danas imamo više opcija nego ikada – uključujući kombinacije lijekova, stabilizatore raspoloženja, pa i nove generacije antidepresiva koji se koriste kada standardni lijekovi ne pomažu. U nekim slučajevima, korisno je uključiti i lijekove koji ciljano djeluju na tjeskobu.
Razumijem da Vam sve ovo može djelovati frustrirajuće i zamorno. Ali vjerujte, uz stručno vođstvo i preciznije usmjeravanje terapije, moguće je doći do boljeg funkcionisanja i osjećaja unutrašnjeg mira. Psihoterapija može biti dodatna podrška, ali iz mog iskustva i saznanja iz naučnih studija, farmakoterapija češće donese brži i stabilniji napredak kod ovakvih poremećaja.
Predložio bih da se uradi detaljnija procjena – uključujući i uvid u sve dosadašnje terapije, njihovu dozu, trajanje i efekte – kako bi se mogla pronaći terapija koja će Vam konačno donijeti olakšanje.
S poštovanjem,
Mr sci dr med Aleksandar Pejić
Specijalista psihijatrije
Pratite nas u serijalu “Zdravlje prije svega” i iskoristite priliku da dobijete stručne savjete i korisne odgovore direktno od psihijatrom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu