Zdravlje

Dr Pejić ODGOVARA NA PITANJA ČITALACA Srpskainfo: Zašto uspostavljanje dijagnoze bez psihološke procjene?

Zašto se porodica ne uključi u razgovor prije donošenja dijagnoze? Zašto odmah dijagnoze, a ne poslati osobu na psihološku procjenu, pitanje je naše čitateljke Kristine upućeno specijalisti psihijatrije dr Aleksandru Pejiću.

Dr Pejić ODGOVARA NA PITANJA ČITALACA Srpskainfo: Zašto uspostavljanje dijagnoze bez psihološke procjene?
FOTO: ŽELJKA KNEŽEVIĆ/RINGIER

Pitanje:

Za sada nisam našla psihijatra u Osijeku da radi online, ali psihoterapeuti rade i povoljni su za nezaposlene i studente. Zašto se fokusiraju na strašenje ljudi više nego da se fokusiraju na svoj boljitak u životu? Zašto djeca uživaju ljude maltretirati i prkositi, jer imaju osobe odrasle koje im to dozvoljavaju. Nije bitno njihovo zdravlje, nego je bitno djeci od rođenja dati mobilni telefon da bi se smirili. Toga sam se jako nagledala. Malo o toj temi da pišete, jer vid djeci odlazi takođe od malih nogu. Sjećam se sebe i sestre dok smo bile male i kad su išli u njivu s nama, ogradili bi nas da se ne može nigdje otići i ja sam bila uvijek odgovorna i nikad me nisu tukli, jer sam dobro pazila na obje.

Odgovor:

Poštovana gospođo Kristina,

Hvala Vam što ste mi se obratili s toliko iskrenosti, osjećaja i promišljanja – Vaša poruka nosi duboku brigu i iskustvo koje se osjeti u svakom redu.

Tražite savjet ili podršku? Kliknite ovdje i besplatno postavite pitanje psihijatru Aleksandru Pejiću.

Razumijem Vašu zabrinutost zbog načina na koji se nekad postupa u psihijatriji, posebno kada se osoba osjeća isključeno ili neshvaćeno. Istina je da je dijagnoza ozbiljna stvar i da bi uključivanje porodice – kada osoba pristaje na to – trebalo biti češća praksa, jer često baš najbliži mogu dati korisne informacije o ponašanju, promjenama i svakodnevici koje osoba sama teško izražava. Ipak, svaki razgovor i uključivanje drugih u proces liječenja mora poštovati pravo pacijenta na privatnost i dostojanstvo.

Što se tiče psihološke dijagnostike – slažem se s Vama da je ona često korisna i da može pomoći u dubljem razumijevanju poteškoća, pogotovo prije donošenja konačne dijagnoze. U praksi, nažalost, ne funkcioniše uvijek sve idealno, često zbog preopterećenosti sistema, nedostatka stručnjaka ili nestrpljenja da se dođe do rješenja.

Vaša opaska o stanarima, lažnim prijavama i potencijalnoj zloupotrebi zakonskih procedura je ozbiljna i, nažalost, u nekim sredinama nije bez osnove. Psihijatrijska procjena nikada ne bi smjela biti alat za rješavanje sukoba mimo zdravlja osobe. Zakon mora štititi i pojedinca i zajednicu, ali s poštovanjem i oprezom.

Što se tiče djece, teško je ne složiti se s Vašim opažanjima. U vremenu u kojem živimo, često se roditeljima čini lakšim „ugasiti“ djetetov plač ili dosadu ekranom, ali istina je da dijete tada propušta prilike da razvije pažnju, maštu, toleranciju na frustraciju. I vid, i govor, i emocionalna zrelost trpe kada djeca prerano i predugo borave ispred ekrana. Umjesto igre u prirodi i odgovornosti koju ste Vi nosili već kao djevojčica, djeca danas često rastu bez tih važnih iskustava. I to ostavlja trag.

Vaša priča o djetinjstvu je snažan podsjetnik koliko se čovjek može formirati kroz jednostavne, ali sadržajne trenutke – igra, odgovornost, sestrinska ljubav. I to je nešto što ne smijemo zaboraviti.

Ako Vam mogu pomoći u traženju stručne pomoći u Osijeku ili online opcija koje su provjerene, rado ću to učiniti. Do tada – hvala Vam na povjerenju i otvorenom pismu.

Srdačno, 

Mr sci dr med Aleksandar Pejić

specijalista psihijatrije

Pratite nas u serijalu “Zdravlje prije svega” i iskoristite priliku da dobijete stručne savjete i korisne odgovore direktno od psihijatrom.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu