Ocjenjuje se da je taj potez posljedica već pet godina negativnih kamatnih stopa.
Politika, čiji je cilj bio da spriječi jačanje švajcarskog franka, nalagala je bankama da plaćaju naknade Švajcarskoj nacionalnoj banci, pa su u nekim slučajevima banke dio tih dodatnih troškova prebacile na svoje najvažnije klijente, prenosi CNN.
Takva politika se pokazala nepopularnom kod klijenata koji su navikli da zarađuju od kamata na svojim depozitima, i sada razmatraju kako da izbjegnu plaćanja tih troškova.
Norman Vilamin, glavni investicioni direktor za privatno bankarstvo u švajcarskom UBP, rekao je da je ograničeni broj klijenata svoj novac već povukao.
Banka ispituje sve opcije s klijentima, ali banke polako gube mogućnost izbora u pokušaju da nađu način da ne naplaćuju čuvanje velikih iznosa novca – kaže Vilamin. Podsjeća se da su negativne kamatne stope, koje su se pojavila 2015. godine u Švajcarskoj, otežale su bankama da ostvaruju profit od pozajmica i hipoteka.
Švajcarska investiciona banka Credit Suiše (CS) najavila je prošle godine da će primijeniti negativnu kamatnu stopu od 0,75 odsto za iznose veće od dva miliona švajcarskih franaka (2,1 miliona dolara). To znači da ako klijent u banci na godinu dana drži tri miliona švajcarskih franaka (3,1 miliona dolara), njemu će biti naplaćeno 7.500 švajcarskih franaka (7.750 dolara).
Čak i ako klijenti žele da povuku velike iznose gotovine, kako se navodi, morali bi da osmisle plan skladištenja i osiguranja. Ludvig Karl, iz kompanije koja iznajmljuje sefove u Švajcarskoj i Lihtenštajnu, rekao je da je od 2015. godine primijećeno sve veće interesovanje za skladištenje gotovine.
Podaci pokazuju i da se broj novčanica u opticaju neprestano povećavao od finansijske krize 2008, a posebno je zabilježen rast upotrebe novčanica od 1.000 švajcarskih franaka. CNN navodi da je pod pritiskom Švajcarska narodna banka u septembru saopštila da će podići iznos koji banke mogu da skladište, a da ne primjenjuju negativne kamatne stope, poslije čega je udruženje bankara objavilo da “negativne kamatne stope više ne ispunjavaju svoju ekonomsku svrhu”.
Evropska centralna banka, koja prati negativne kamatne stope u 19 zemalja koje koriste evro od 2014. godine, takođe se suočila sa zahtevima da istraži negativne posljedice ovakve politike.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu