Takvo okruženje može obeshrabriti investitore i usporiti približavanje životnog standarda Evropskoj uniji, iako je, prema procjenama, nivo javnog duga i dalje umjeren i održiv uz odgovornu fiskalnu politiku.
Šta najviše koči rast, koliko je javni dug siguran, zašto su reforme javnih preduzeća ključne i može li evropski put biti prekretnica za ekonomiju, u intervjuu za Srpskainfo govorio je rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u BiH, Andreas Tudika.
Na koji način politička nestabilnost utiče na investicije i poslovno okruženje u Bosni i Hercegovini?
Česte političke tenzije usporavaju reforme, otežavaju koordinaciju politika između različitih nivoa vlasti i stvaraju percepciju regulatornog i pravnog rizika. To obeshrabruje kako domaće tako i strane investitore, smanjuje ulaganja koja podižu produktivnost, i u konačnici snižava potencijal za rast, zbog čega je približavanje nivou dohotka EU sporije nego što bi to moglo biti.
Postoji li opasnost da vlade u BiH ne budu u mogućnosti da se servisiraju dugove? Prema procjenama MMF-a da li je trenutni nivo zaduženosti BiH održiv?
MMF-ova procjena rizika za vlade u Bosni i Hercegovini koja je urađena u okviru konsultacija po članu IV za 2025. godinu bila je umjerena. Ukupno gledano, nivo javnog duga je nizak, ali potrebe za finansiranjem rastu. Održavanje racionalnih fiskalnih politika u okviru kredibilnog srednjoročnog okvira biće važno kako bi se očuvala održivost duga i s vremenom obnovile fiskalne rezerve.
Kakav je Vaš komentar na činjenicu da Vlada Republike Srpske faktički izbjegava zaduživanje kod MMF-a i pri tome plaća duplo veće kamate za pribavljanje novca iz drugih izvora?
Iako su uslovi finansiranja od strane MMF-a obično povoljniji od onih koji su dostupni mnogim zemljama u razvoju, sredstva MMF-a nisu, strogo govoreći, namijenjena finansiranju budžetskih deficita. Zemlje mogu pristupiti finansiranju MMF-a kada se suoče s potrebama platnog bilansa — odnosno kada ne mogu izmirivati svoje međunarodne obaveze kroz uobičajene izvore finansiranja. Pristup sredstvima MMF-a uslovljen je time da zemlja korisnik provede makroekonomske politike prilagođavanja kako bi ponovo uspostavila stabilnost i vanjsku održivost. U kontekstu Bosne i Hercegovine, ulazak u program podržan od MMF-a zahtijeva opredijeljenost svih nivoa vlasti. Zemlje koje zatraže podršku MMF-a za svoje programe prilagođavanja takođe žele poslati signal kredibilnih politika i snažne posvećenosti dobrom makroekonomskom upravljanju, što zauzvrat može smanjiti neizvjesnost politika i ojačati povjerenje investitora.
Šta bi moglo najbrže pokrenuti snažniji ekonomski rast u BiH?
Vjerodostojan napredak na putu pristupanja EU bio bi snažan kratkoročni katalizator. To bi povećalo povjerenje investitora, osnažilo reforme i oslobodilo značajna povoljna (koncesiona) finansijska sredstva. Jasan napredak u upravljanju, vladavini prava i poslovnom okruženju brzo bi unaprijedio povjerenje, podstakao investicije i mobilisao finansiranje od strane EU. BiH raspolaže značajnim energetskim resursima, ali niske tarife i neefikasna javna preduzeća potiskuju investicije. Uklanjanje tih distorzija i otvaranje sektora privatnim investicijama moglo bi relativno brzo generisati rast i otvoriti nova radna mjesta. Ovi koraci imali bi jači i trajniji učinak od kratkoročnog fiskalnog stimulansa.
Javna preduzeća godinama su teret za javne finansije, o reformama se priča dugo, ali konkretne rezultate građani ne vide, da li je moguće od današnjeg stanja napraviti uspješne kompanije?
Problemi su dobro dijagnosticirani: loše upravljanje, niske tarife, netransparentne finansije i menadžment vođen patronatom umjesto rezultatima. To su izbori politika koji se mogu promijeniti. Potrebni koraci su jasni: transparentno upravljanje, nezavisan nadzor, realno formiranje cijena — posebno u energetici — i profesionalan menadžment. Ovo je težak zadatak i zahtijeva dugotrajniju političku posvećenost, ali je svakako moguć. Republika Srpska je poduzela neke početne korake; u Federaciji jedinica za praćenje rada javnih preduzeća još nije postala operativna. Bez ovih reformi javna preduzeća će i dalje ostvarivati slabe rezultate; provođenjem ovih reformi javna preduzeća mogu podržati pružanje usluga, investicije i rast.
Koje su tri najvažnije ekonomske mjere koje bi vlasti u BiH trebale provesti u narednom periodu?
MMF-ov Izvještaj osoblja o konsultacijama po članu IV za 2025. godinu daje cijeli set preporuka u pogledu politika u pogledu toga kako unaprijediti ekonomske rezultate u Bosni i Hercegovini. Među ovim preporuka nalaze se i tri važne mjere: prva, fiskalna politika treba biti zasnovana na kredibilnom srednjoročnom okviru kroz ograničavanje tekuće potrošnje i ponovno stvaranje fiskalnih rezervi; druga, potrebno je osnažiti superviziju finansijskog sektora kao i unaprijediti makroprudencijalne politike. I treća, strukturalne reforme treba ubrzati, posebno u oblasti upravljanja, javnih preduzeća, tržišta rada i energije a sve s ciljem unapređenja poslovnog okruženja i omogućavanja bržeg i održivijeg rasta. Ovi prioriteti će ponovo biti predmetom naše procjene kao i ažuriranja u kontekstu Konsultacija po članu IV za 2026. godinu koje će se održati tokom ljeta.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.