Ovakav naziv su ovi dani ponijeli jer je sveti Mrata važio za zaštitnika vukova, a nekada se u našem narodu vjerovalo da upravo od 16. do 24. novembra on gleda ko kako radi, a potom drži vjećanje sa vukovima i određuje im koji će na koju stranu da navali, piše Žena Blic.
Tako bi recimo kod domaćina koji je najviše griješio, nije išao u crkvu i nije poštovao svetog Mratu bio poslat najopasniji, hromi vuk, zvan kriveljan.
U selima zapadne Srbije uobičajavali su da kolju crno pile ili mladog crnog pjetla, ranom zorom u tišini i na kućnom pragu. Potom bi se odsječena pileća glava vezivala crvenim koncem, pa se sa njom bajalo u vrijeme dolaska vukova, kako piše u knjizi “Običajnik kod Srba sa narodnim kalendarom”.
Takođe, nekada je bilo praksa da se u vrijeme Mratinaca ništa ne daje iz kuće, ništa se ne pere, ne prede se vuna i ne rade se ručni radovi, krojači i obućari odmaraju.
Naravno, sve su ovo običaji koji se vezuju za neka davna prohujala vremena, a jedini običaj koji je ostao ponegdje prisutan i dan danas jeste pokušaj da se odredi kakva nas zima čeka.
Naime, ako Mratinci padnu u dane mladog Mjeseca, zima će biti oštra. Ako je maglovito zima će biti “ćudljiva” i biće mnogo magle, a ako su u toku vedri dani – zima će biti “ljuta” i puna mraza.
(Žena Blic)
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.