Na prvom mjestu je pogoršanje mentalnog zdravlja (depresija, anksioznost), a slijedi poremećaj sna i umor. Oni koji pretjerano koriste društvene mreže mogu imati problema sa koncentracijom na poslu ili u školi. Još više problema prijeti onima koji stvarne odnose zamijene virtuelnim pa se može pojaviti socijalna izolacija i osjećaj usamljenosti ako virtualni odnosi zamijene stvarne.
– Studije algoritamskog nadzora pokazuju da algoritmi često „guraju“ neprimjeren sadržaj mlađim korisnicima jer su sistemi filtarskih mjera slabije efikasni za mlađe profile – naveo je Aleksandar Pejić.
Zbog toga prijeti i rizik od izlaganja nasilnom, ekstremnom sadržaju, manipulacije oglasima i marketingom usmjerenim na djecu, dok su moguće zloupotrebe ili onlajn kontakt sa štetnim osobama stalna prijetnja na koju upozoravaju stručnjaci.
Aleksandar Pejić je naglasio da istraživanja pokazuju da korištenje društvenih mreža može biti povezano sa većim nivoom anksioznosti, depresije i niskog samopouzdanja, naročito ako postoji stalno poređenje s tuđim životima, kao i sa poremećenim snom, jer svjetlost ekrana i aktivan um otežavaju relaksaciju. Opasnost predstavlja i izloženost neprimjerenom sadržaju (nasilju, seksualnom sadržaju, dezinformacijama) i onlajn nasilju ili maltretiranju, a korištenje društvenih mreža može dovesti i do smanjenja stvarnih socijalnih kontakata i koncentracije.
– WHO je izvijestio da je 11 % adolescenata pokazalo znakove problematičnog korištenja društvenih mreža – gubitak kontrole nad vremenom provedenim onlajn i negativne posljedice na životne aktivnosti. Politika EU i studije Evropskog parlamenta ukazuju da rizični aspekti uključuju kontakt s nepoznatim osobama, agresivno ponašanje u mreži i manipulacije algoritmima – dodao je Aleksandar Pejić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.