RIJEČ EKONOMISTA Ova 3 čovjeka su najmoćnija u Republici Srpskoj

Milenko Stanić smatra da je kod nas na sceni politika ugodnosti, da političari dosta zarađuju, a malo rade, malo imaju rezultata i to je vjerovatno kod javnosti takva percepcija.

Posmatrajući ekonomiju istakao je postoji nekoliko vlasnika preduzeća koji zaslužuju pažnju.

Za područje Bijeljine izdvojio je Dragana Neškovića za koga je rekao da je jedan od velikih preduzetnika, sa velikim brojem djelatnosti i aktivnosti.

– Slični su ti preduzetnici kod nas. Tu je, nažalost i Pavgord Gordana Pavlovića, sa sistemom većeg broja preduzeća. Sigurno tu u samom vrhu, pominje se i Kaja, Mladen Milanović iz Mrkonjić Grada, koji ima vlasništvo i u finansijskom sektoru i nešto u komunalnim preduzećima – rekao je Milenko Stanić.

Svetlana Cenić smatra da je Milorad Dodik, predsjednik SNSD jedini čovjek koji ima moć.

– Uz njega se postaje moćan, on ima moć. On je vlasnik, Republika Srpska je porodično imanje porodice Dodik i ko je s njim dobro može da očekuje da će imati koješta, ko nije baš dobro i neće. I tako se stvara rang lista moćnih – rekla je Cenićeva.

Objasnila je da nas ne treba zavarati što među najmoćnijim ima i ljudi koji nisu formalno u SNSD-u.

– Interesi ujedinjuju i Dodika sa Bošnjacima u Federaciji, sa Hrvatima bilo gdje da su. Tako da, samo interes pusti. A i dalje je on najmoćniji čovjek i ako ga jedan od ovih sa liste naljuti možda više neće biti moćan. Ili ako mu dospije na radar, ko zna šta će biti – rekla je Svetlana Cenić.

Marko Đogo smatra da nema puno promjena na listi najmoćnijih u odnosu na godinu prije.

– Bez obzira koju poziciju obavljao gospodin Dodik, i dalje očito vuče, ne mogu reći sve konce, ali najveći dio moći je i dalje u njegovim rukama – rekao je Đogo.

Kada su u pitanju privrednici, prema njegovim riječima dvojica odudaraju.

– To je Mladen Milanović koji je vlasnik Nove banke, i koji upravlja Atos, odnosno bivšom Sber bankom, sa negdje 40% ukupne aktive bankarskog sistema Republike Srpske, uz ostali biznis. S druge strane tu je Gordan Pavlović, koji je ove godine privlačio najviše pažnje. Nisam siguran da on ima finansijski  potencijal na nivou prethodnog gospodina, ali očito da je strategijom preuzimanja posrnulih giganata, dospio u žižu javnosti i ima veću ekonomsku težinu nego ranijih godina – rekao je Đogo.

Kada je u pitanju umjetnost, sport i ostalo, prema riječima Đoge sve je to toliko na margini društvenih dešavanja da ne bi rekao da imamo jednog sportistu koji može da se približi nekom političaru koja je deseta opcija u političkom svijetu.

– Crkva ostaje jedan faktor stabilnosti, ne bih rekao da njihov uticaj raste ili pada, oni su nekako paralelni na svijet sa svim ostalim, ali činim se da  više ni crkva nije dominantna, više je to politika i ovih par ljudi iz ekonomije dominantno oblikuju kretanje – rekao je Đogo.

Draško Aćimović smatra da se raspodjela moći u Republici Srpskoj nije promijenila drastično od prošlogodišnje liste 50 najmoćnijih u Republici Srpskoj, bar kada je u pitanju prvih 5 do 10 osoba.

– Neki su čak ojačali što se tiče privrednika, finansijski su imali dobru godinu, tako da možda oni mogu se pomjeriti za neko mjesto unaprijed. Neki od političara su malo pali, ali uglavnom mislim da je cjelokupna lista tu negdje kao što je bila i prošle godine – rekao je Aćimović.

On smatra da bi se ove godine na listi trebali naću ljudi iz akademske zajednice.

– Da se na taj način da vidljivost akademskoj zajednici Republike Srpske. Zato što sve stvari koje se rade unutar politike, mjere, reforme i sve što je vezano za život građana unutar Republike Srpske ne mogu raditi u budućnosti bez akademske zajednice. Tako da mislim da bi trebalo zaista određenim ljudima  dati priznanje da uđu među najmoćnije ljudima i da ih to osnaži da se ide u pravcu jačanja obrazovanja, pogotovo visokog – dodao je Aćimović.

Podsjećamo, redakcija EuroBlic/Srpskainfo započela je novo istraživanje izbor 50 najmoćnijih osoba u Srpskoj za 2026. godinu. Prošlogodišnja lista pokazala je da moć više nije rezervisana isključivo za politiku i krupni kapital, a građani su među najuticajnije predlagali i „obične“ ljude, odnosno komšije, profesore, sportiste, pa čak i studente.

Nova lista će pokazati ko se održao na vrhu, ko je pao, a ko je uspio da se nametne kao novo lice moći. A kriterijumi ostaju isti. To su finansijski i politički uticaj, prepoznatljivost, harizma, institucionalna snaga i sposobnost da se stvari zaista pomjere.

Tanja Topić otkriva ko ne zaslužuje mjesto na listi 50 najmoćnijih u Srpskoj