U ovom toplotnom talasu nije problem visoka dnevna temperatura, već je visoka temperatura rosišta (dewpoint temperature) koja je primjerenija za područje Vijetnama, Indonezije i Tajlanda. Jeste, ovaj dio ste dobro pročitali i znam da je teško povjerovati. Temperatura rosišta je vrijednost koju vazduh treba da postigne ohlađivanjem pri konstantnom pritisku dok on ne postane potpuno zasićen. Ovaj parametrar zapravo govori koliko naš vazduh sadrži vlage objašnjava meteorolog Nedim Sladić.
Ističe kako je to važan faktor pri hlađenju ljudskog tijela na otvorenom, odnosno u određivanju koliko znoj brzo i efikasno isparava sa ljudskog tijela.
-Ukoliko je rosište nisko (<15 °C) tada znoj lakše isparava i tijelo se može brže ohladiti. Drugim riječima, takva vrućina je lakše podnošljiva. Rosište iznad 21 °C u literaturi se smatra pragom iznad kojeg se ne omogućava brzo hlađenje te se tijelo dodatno tereti. Vazduh je tada težak i bogat vlagom, a takvu vrućinu je teže podnositi – naglašava Sladić.
Prema njegovim riječima, vrijednost od 24 stepena (23.7 °C) koja je zabilježena danas u podne u Mostaru nije uobičajeno ni za kontinentalnu Bosnu, niti za Hercegovinu.
-Samim tim 38 stepeni na uobičajenijih 10-20% relativne vlage u vazduhu (suva vrelina) nije isto kao 38 stepeni na 43%. Subjektivni osjećaj je puno veći, a to i jeste činjenica što se javlja iscrpljenost ljudskog tijela koje se uporno pokušava izboriti s ohlađivanjem koje ne može da postigne – istakao je Sladić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.