Oni su uticali na smanjenje tražnje na evropskom tržištu, rast troškova sirovina, prije svega energenata, ali i teškoća koje su karakteristične za period tranzicionih promjena i izgradnju novog tržišnog ambijenta privređivanja.
Rekao je ovo predsjednik Goran Račić, predsjednik Privredne komore Srpske tokom obraćanja u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
-Već treću godinu imamo pad industrijske proizvodnje, za prvih 6 mjeseci 4,1%, ali i zaposlenosti 2,1%. To je su svakom slučaju posljedica smanjene tražnje na tržištu EU gdje izvozimo oko 71%. drugo tržište je CEFTA oko 22,5%. Privredna komora RS je, u skladu sa svojim programskim opredjeljenjima, preduzimala aktivnosti kojima bi interesi privrede bili što bolje prepoznati i zaštićeni, odnosno kako bi se uslovi privređivanja poboljšali i time ostvarili bolji poslovni rezultati. U tim aktivnostima Komora je ostvarila dobru saradnju sa republičkim institucijama, prije svega sa Vladom i nadležnim ministarstvima, lokalnim zajednicama, kao i sa jednim brojem međunarodnih organizacija koje svojim programima podržavaju privredne aktivnosti – poručio je on.
Prema njegovim riječima, teškoće u privredi posljednih godina ogledaju se u tehničko-tehnološkoj zastarjelosti proizvodnih kapaciteta, tržišnoj nekonkurentnosti i nedostatku tržišta za postojeće proizvodne mogućnosti privrede, opterećenju privrede velikim obavezama i velikoj nelikvidnosti, aovome treba dodati i probleme koji proističu iz nedovoljno uređenog ambijenta poslovanja.
Smatra da je neophodno jačanje ekonomske integracije u okviru ZB, putem zajedničkog regionalnog tržišta, na osnovu pravila i standarda EU, ubrzanje temeljnih reformi.
-Razlozi su političke prirode i ogledaju se nespremnosti pojednih učesnika u političkom životu u BiH da kroz dijalog i kompromis, bez nametanja riješanja, samostalno definišemo pravce razvoja ove zemlje. Mi živimo na prostoru koji ima povoljan geostrateški položaj. Imamo plan da ubrzano razvijamo svoju putnu i energetsku infrastrukturu kao pretpostavke za razvoj. Na osnovu potpisanih sporazuma o slobodnoj trgovini imamo pristup tržištima EU, CEFTE, EFTE i Turske, odnosno tržištu od oko 600 miliona stanovnika – rekao je Račić i dodao da uprkos brojnim poremećajima na svijetskom tržištu i padu industrijske proizvodnje, imamo makroekonomsku stabilnost.
Prema njegovim riječima, duži niz godina ima pozitivne stope BDP, povoljan tretman stranih investicija, konkurentna i obučena radna snaga, kao i brojne prirodne resurse.
-Dovoljno je napomenuti da imamo najveći prosjek obradivog zemljišta po glavi stanovnika u Evropi, ali proizvodnju ispod prosjeka. Idealne uslove za razvoj energetskih postrojenja iz obnovljivih izvora. Broj sunčanih dana iznad prosjeka, povoljan atlas vjetrova i veoma izdašne vodne resurse što izdvaja ovaj prostor u odnosu da druge. Nažalost i pored svih ovih pogodnosti koje imamo, nismo na onom stepenu razvoja koji nam je potreban i kojem težimo. Zemlja sa najvišim BDP po glavi stanovnika u regionu, je na 50% od BDP po glavi stanovnika u Hratskoj, a na 1/3 u odnosu na Sloveniju – poručio je Račić u obraćanja u Narodnoj skupštini RS.
Jedan od najvećih izazova koje region ima je pitanje demografije i ekonomskih migracija, a dugoročni trendovi i procjene nisu nam optimistične.
-Danas imamo izražen nedostatak radne snage u gotovo svim sektorima. Mladi neće da rade tzv. teške poslove. Građevinsku operativu u cijelom regionu održavaju radnici najvećim dijelom iz Turske, a domaća radna snage u građevini je sa prosjekom oko 60 godina. Neminovno je da ćemo morati kvalitetnije urediti oblast zapošljavanja strane radne snage, a ne biježati od tog problema i prilagoditi je potrebama tržišta – rekao je on i dodao da procese digitalizacije i vještačke inteligencije treba shvatiti kao šansu za jačanje konkurentosti i razvoja, a ne kao opasnost.
-Ne smijemo više da čekamo ili da djelimično provodimo procese digitalizacije Javne uprave i da odlažemo restukturiranje javnih preduzeća, prije svega EPRS, Šuma i ŽPS. Ne možemo prihvatiti činjenicu da se stalnim povećanjem cijena električne energije pokrivaju neracionalni troškovi i značajno narušava konkurentnost naše ekonomije. Naša procjena da u tim JP imamo oko 7.000 radnika viška. Sa druge stane, imamo određene institucije, veoma značajne za funkcionisanje budžeta i održavanje fiskalne i socijalne stabilnosti sa nedostakom izvršilaca. Moramo kreirati programe podsticaja povratka radne snage iz insotranstva. Svijestan sam da se to ne može uraditi preko noći, ali moramo odrediti rokove i programe za radnike koji su viškovi – rekao je Račić.
PKRS će u narednom periodu javnosti predstaviti stukturu uvoza i mjere kojima bi se podstakla supstitucija uvoza povećanjem i promovisanjem domaće proizvodnje. Isto tako radimo na povezivanju i pregovorima između naših domaćih proizvođača i trgovačkih lanaca u Srbiji i Crne Gore.
-Na osnovu tih aktivnosti imamo danas prisutne prizvode Vitaminke, Celaksa i drugih proizvođača u Srbiji i Crne gore. Predlažmo da se što prije uđe u proceduru donošenja Zakona o sezonskom zapošljavanju radne snage, kao i da analiziramo zajedno sa Vladom Zakon i doprinostima koji bi omogućio oporezivanje velikih plata u skladu sa maksimalnom penzijom – rekao je Račić u obraćanju.
Prema njegovim riječima, PKRS je ranijih godina svojim inicijativama predložila formiranje Ministarstva privrede i preduzetništva. Ta inicijativa je usvojena, ali nismo zadovoljni što to ministarstvo nema ingerencije nad većim dijelom privrednih djelatnosti.
-Predlažemo da se Ministarstvo privrede i preduzetništva vrati drvoprerada i prehrambena industrija i da anliziramo ostale grane koje bi trebalo da se nađu u resoru ovog ministarstva. Što se tiče Ministarstva PVŠ predlažemo da se donese zakon o podsticajima u poljoprivredi, te da posticajnu politiku mijenjamo u pravcu podsticaja po prinosima i klasama, a ne po površini, odnosno hektaru. Takođe predlažemo da podsticaje vezemo za usiguranje usjeva Ministarsvo subvencioniše 60% premije, većina lokalnih zajednica još 10%. U takvim okolnostima imamo minimalan broj osiguranih poljoprivrednih usjeva. Predlažemo da u periodu od 3 godine pređemo na taj model tako što bi u prvoj godini pravo na podsticaje onaj PP koji nije osigurao usjeve ima do 70%, u drugoj 40% i da bi u trećoj godini pravo na posticaje imao samo PP koji je osigurao usjeve. Tako bi podsticaje mogli usmjeriti u razvoj a ne stalno da saniramo štete – naglasio je Račić.
Istakao je i da se svijet poslednjih godina, naročito poslije izbora u Americi, mijenja mnogo brže nego što smo na to spremni.
-Danas se suočavamo sa velikim ekonomskim i političkim rizicima. Globalna ekonomsko politička situacija se sve više usložnjava i privreda danas bezuslovno traži od nosioca javnih politika da omoguće ambijent za nesmetano poslovanje i razvoj. U takvom okolnostima se suočavamo sa velikim ekonomskim rizicima i kako što sam već rekao, slabljenjem konkurentnosti domaćih ekonomija, migracijama i usporavanjem rasta. Imamo potrebu da integrišemo tržište od oko 18 miliona ljudi, čiji je ukupan BDP nešto preko 130 MLD evra i da generišemo veće stope rasta BDP. Imamo sve preduslove da ovaj prostor brendirmo kao tržište budućnosti, tržište novih tehnologija, prostor na koji ljudi dolaze i rado se vraćaju. Vjerujem da imamo kapacitete da vlastitim snagama kreiramo Plan rasta. Naravno uz podršku međunarodnih partera, ali inicijativa i razvoj mora biti naša orjentacija, jer je to prije svega naša potreba – istakaoje Račić i dodao kako privrednici Srpske očekuju da nova Vlada Republike Srpske, promptno reaguje i preduzme određene aktivnosti na poboljšanju uslova poslovanja, odnosno da, u okviru ukupnog ekonomskog programa, predloži rješenja po kojima će obezbijediti nastavak započetih procesa.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.