Ova obaveza, propisana Pravilnikom Ministarstva poljoprivrede RS, na snagu je stupila prije 8 dana. Uz obilježavanje žutom etiketom sa crvenim rubom, na kojoj piše “proizvod, sadrži palmino ulje ili drugo biljno ulje”, lažnjaci moraju bit na policama strogo odvojeni od pravih mliječnih proizvoda.
U nekim prodavnicama trgovci već danima primjenjuju pravilnik, ali u marketima nekoliko velikih tržnih centara, kako se uvjerila i ekipa Srpskainfo, od žute trake ni traga ni glasa, a “biljni sirevi” se ponosito šepure pored pravog “trapista” ili “parmezana”.
Kako je to moguće? Da li su inspektori “zaspali na poslu”, i jesu li mljekari, koji su se mjesecima zalagali za ovakve propise “džaba krečili”? Ili su trgovci opet našli “rupu u zakonu” kroz koju se provlače. Jer, jedan član Pravilnika dopušta da se obilježavanja odgodi, na osnovu famoznih “starih zaliha”.
– Proizvodi koji su na tržište stavljeni ili označeni prije stupanja na snagu ovog pravilnika, a koji ne zadovoljavaju zahtjeve iz ovog pravilnika, mogu biti u prometu do isteka zaliha – navodi se u Pravilniku.
Podsjećamo, Pravilnik kojim se lažni mlječni proizvodi odvajaju od pravih, usvojen je nakon višemjesečnih napora i inicijative Udruženja mljekara Republike Srpske.
Oni su ukazivali na to da se moraju jasno označiti proizvodi koji sadrže palmina ili biljna ulja umjesto mliječne masti, kako bi se potrošači zaštitili od lažnih informacija, a proizvođači mlijeka od nelojalne konkurencije.
– Potrošače ne smijemo dovoditi u zabludu. A zabluda je kada nešto nazovete “biljnim sirem”, jer takav sir, jednostavno, ne postoji. Postoji vlašićki, livanjski, mladi ili sir iz mješine, ali biljni ne može biti, jer se sir ne pravi od biljaka niti od palminog ulja, nego samo od mlijeka – kaže za Srpskainfo Miljan Erbez, stručni saradnik u Udruženju mljekara Republike Srpske.
Erbez dodaje da su mljekari zadovoljni što je Ministarstvo poljoprivrede RS usvojilo Pravilnik i da se nadaju da će odredbe tog akta uskoro ozbiljnije zaživjeti u praksi.
– Prodajom jeftinih proizvoda koji oponašaju mliječne, iako to nisu, na tržištu se daje prednost lošoj hrani, a urušava se domaća poljoprivredna proizvodnja, uništavaju gazdinstva i prazne sela. A onda, kada opet dođe neka kriza, poput one s korona pandemijom, nećemo imati svoje hrane i bićemo u ozbiljnim problemima – upozorava Erbez.
Ističe da su, nakon usvajanja Pravilnika, dobili mnogo pohvala od potrošača, koji, kako tvrde, nisu ni znali, šta, u stvari, kupuju. Neki su čak kupovali “maslac” u kojem, kako piše sitnim slovima, ima “tragova mlijeka”
– Dakle i potrošači su shvatili koliko je bitno da znaju šta kupuju i šta jedu. Sve u svemu, učinjen je dobar korak i sada idemo dalje – zaključuje Miljan Erbez.
Podsjećamo, Pravilnikom koji je usvojen 5. juna, propisano je i da se, kroz marketinške poruke, potrošači ne smiju dovoditi u zabludu da kupuju mliječni proizvod, koji to nije.
Po pravilniku se zabranjuje i korištenje naziva i vizuelnih elemenata koji potrošača mogu dovesti u zabludu, poput izraza “sir”, “tip sira”, “biljni sir” ili sličnih formulacija koje imitiraju mliječne proizvode.
Takođe, zabranjeno je korištenje slika i dizajna koji asociraju na mlijeko i mliječne proizvode ako sadržaj proizvoda to zapravo nije. Dakle, ništa slika kravice na livadi za hranu napravljenu od biljnih ulja.
Mljekari izgurali svoje: lažni mliječni proizvodi će biti obilježeni
BONUS VIDEO
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.