U suštini, sve ono što čini ljudsko dostojanstvo, naglašava sekretar Sindikata uprave Republike Srpske Milorad Mitrović.
– Svjedočimo da već dugi niz godina radnici odlaze sa ovih prostora u potrazi za dostojanstvenim uslovima života i rada, naročito mladi, obrazovani i samosvjesni ljudi, jer su oni prvi prepoznali da se stanje u skorije vrijeme neće promjeniti nabolje. To je i te kako zabrinjavajuća činjenica jer, osim gubitka obrazovanih i sposobnih, suočavamo se i sa katastrofalnom demografskom slikom, koja se drastično odražava na pad ekonomije, gubitak radne snage i slično – upozorava Mitrović.
Kako kaže, radnici vape za pravdom i pravičnošću, a dočekuju ih birokratija, korupcija i nepravda.
– Kao ključni problem se ističe nepovjerenje u institucije, nedovoljan sistem kontrole i nadzora nad poštovanjem prava radnika i, naravno, sveprisutna korupcija i nepotizam. Ne postoji ozbiljna politička volja, niti dovoljno snažne i nezavisne pravosudne institucije da se suprotstave korupciji, jer je ta rak-rana zahvatila sve pore našeg života. Sistemske mjere se ne sprovode, a svi koji ukazuju na te pojave postaju žrtve organizovane akcije proganjanja i omalovažavanja. Toliko o pravnoj državi i socijalnoj pravdi.Pogledajte samo na koji način se rješavaju nagomilani problemu u javnom sektoru – ističe Mitrović.
Kako kaže, umjesto da se kažnjavaju oni koji su upropastili te privredne gigante i opljačkali opšte dobro, rješenja se traže u smanjenju broja radnika, umanjenju njihovih prava, plata i slično.
Dodaje da su, odjednom, radnici ti koji zloupotrebljavaju bolovanja, koji su nedovoljno produktivni i koji su “najveći problem” opstanka i razvoja javnih preduzeća.
– Paradoksi se samo nižu jedan za drugim… I uprkos svemu tome, partijskim zapošljavanjima i napredovanjima nema kraja. To nije društvo sposobnih nego podobnih i od takvih kreatora javnih politika i zakona ne može se očekivati napredak u bilo kojoj oblasti. Diplome su se negdje pomiješale sa partijskim knjižicama? I šta onda očekujemo, napredak? – pita Mitrović.
Podsjeća da se u privatnom sektoru, uprkos velikoj potražnji za radnom snagom, prava i obaveze ne poštuju, a izostanak socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja ozbiljno potkopava prava radnika.
– Veliki je problem nemogućnost sindikalnog organizovanja i djelovanja u privatnim kompanijama. Koliko radnika u privatnom sektoru iskoristi svoj zakonom propisan godišnji odmor i imaju li i ostvaruju li pravo na njegovo uvećanje? Imaju li pravo na plaćeno odsustvo, koliko dana u godini i u koje svrhe? Koliko sati prekovremeno rade i koliko su plaćeni za taj rad? Podaci kojima mi raspolažemo, a i inspekcijski organi pokazuju ozbiljne probleme u ovoj oblast – kaže Mitrović i dodaje:
– Takođe, uočili smo ozbiljne probleme u ostvarivanju prava na korišćenje porodiljskog odsustva, neujednačenost novčanih naknada za porodiljsko odsustvo kao i sve učestalije slučajeve diskriminacije roditelja u radnom okruženju. Podaci pokazuju da se majke suočavaju sa višim stepenom diskriminacije i uznemiravanja na radu nakon povratka sa porodiljskog odsustva, isključivanjima iz procesa rada, degradiranju uslova rada i mogućnosti napredovanja, kao i onemogućavanja korištenja prava na odsustvo zbog njege djeteta. Sve su to pitanja dostojanstvenog rada i njegovog ozbiljnog ugrožavanja. Značajne promjene se moraju desiti u zakonodavnom, društvenom i ekonomskom okviru kako bi se uspostavila ravnoteža između privatnog i poslovnog života – kategoričan je Mitrović.
Naglašava da je ugroženost porodilja, majki i nedostatak minimuma socijalnih prava u Bosni i Hercegovini prepoznala i Evropska unija, koja je podržala projekat „Karijera i mama 2025“, a koji je osmišljen kao odgovor na ove izazove.
– Zajedno sa partnerima na projektu, zahtijevamo od svih nivoa vlasti sprovođenje zakonodavnih i drugih mjera da se ovo stanje promijeni. Jedan od bitnih elemenata dostojanstvenog rada su dostojanstvene plate, odnosno pravičan sistem plata i nagrađivanja rada. Plate su zbog konstantnog sabotiranja socijalnog dijaloga postale mjere administrativne politike Vlade, a ne proizvod produktivnosti rada, socijalne pravde i dijaloga. Takav način uređivanja plata je ozbiljno poljuljao produktivnost i doveo do dodatnog inflatornog kretanja naročito u pogledu osnovnih životnih namirnica – upozorava Mitrović.
Kako kaže, plata nominalno raste, a još malo, pa ni veknu hljeba nećemo moći za nju kupiti.
– Mi smo društvo najnižih plata i svaki njen rast prati porast cijena osnovnih životnih namirnica, troškova vrtića, najamnina, nekretnina. Sve tzv. reforme poreske politike kao i dodatno oporezivanje prevaljuje se preko kupovne moći radnika. O sindikalnim pravima i slobodama smo u prethodnom periodu svjedočili kako se pojedini nosioci vlasti obračunavaju sa sindikalcima, i na koji način nas degradiraju i omalovažavaju, nazivajući nas stranim plaćenicima i bitangama koji ruše poredak – ističe Mitrović, uz pitanje – na čemu se zasniva taj poredak?
– Na pravdi, jednakosti ili solidarnosti, možda? Trebamo li čekati totali egzodus mladih sa ovih prostora, pa da se onda neko zapita, zašto se to desilo? Ili je naprosto želja za vlasti tolika, da nije ni bitno kako radnik živi…. I da li za svoju platu može da priušti koru hljeba – poručuje Mitrović.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.