Razlozi za ovakvo stanje ne leže u tržišnim kretanjima, već prije svega u ograničenoj konkurenciji u bankarskom sektoru i nedostatku alternativnih mogućnosti za ulaganje kapitala, upozorava ekonomista Milenko Stanić.
Prema njegovim riječima, bankarski sistem u Republici Srpskoj formalno jeste sastavljen od većeg broja banaka, ali u suštini funkcioniše kao oligopol, u kojem nekoliko dominantnih banaka diktira uslove na tržištu.
– U takvoj strukturi banke imaju prostor da se ponašaju slično monopolistima, da nude niže pasivne kamatne stope na štedne i oročene depozite, kako stanovništva, tako i privrede, dok su, s druge strane, aktivne kamatne stope na kredite znatno više – objašnjava Stanić.
Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa predstavlja ključni izvor prihoda poslovnih banaka. Upravo na toj osnovi, naveo je Stanić, banke u Srpskoj ostvaruju natprosječne profite, što potvrđuju i njihovi finansijski rezultati na kraju poslovne godine.
– Naše banke ostvaruju natprosječne profite koji su značajno veći u odnosu na okruženje, a samim tim se potvrđuje teza da banke zaračunavaju niže kamate na depozite, dok ostvaruju značajan priliv po osnovu plasiranih kredita privredi i stanovništvu – navodi Stanić.
On dodaje da je jedan od uzroka ovakvog stanja ograničena konkurencija na finansijskom tržištu. Kao primjer navodi Srbiju, gdje su kamatne stope na depozite znatno više.
– U Srbiji trenutno postoji nekoliko poslovnih banaka koje na štednju u evrima nude kamatne stope od 3,5 odsto i više. Kod nas su te kamatne stope u prosjeku oko 2,5 odsto, što je za oko jedan procentni poen niže – istakao je Stanić.
Dodatni problem, prema njegovim riječima, predstavlja činjenica da u Republici Srpskoj nije razvijeno tržište kapitala, zbog čega građani koji uspiju da obezbijede dovoljan prihod za štednju nemaju mnogo opcija za ulaganje tog novca.
– Imamo stambenu izgradnju koja pojačano angažuje finansijska sredstva prije svega dijaspore i malog procenta stanovništva koje ovdje može da obezbijedi štednju i druga varijanta je držanje, odnosno polaganje novca na račune poslovnih banaka i obezbjeđenje prihoda po tom osnovu – rekao je Stanić.
Istakao je da su opcije za investicije dosta skromne u našim uslovima, a neki drugi oblici kao što je kupovina obveznica i drugih hartija od vrijednosti nije razvijena praksa.
– I zbog toga i pri uslovima nižih kamatnih stopa kod nas stanovništvo koje ima višak finansijskih sredstava polaže ga na račune poslovnih banaka – dodao je Stanić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.