
Inflacija ponovo iznad cilja ECB: Da li Evropi prijeti novo povećanje kamata?
Evropska centralna banka (ECB) ove sedmice mogla bi da donese jednu od najvažnijih odluka za ekonomiju evrozone u posljednjih nekoliko godina.

Evropska centralna banka (ECB) ove sedmice mogla bi da donese jednu od najvažnijih odluka za ekonomiju evrozone u posljednjih nekoliko godina.

Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović upozorila je na današnjoj sjednici Vlade da su kamate na zaduženja sve veće, ali je i pored toga predložila novu emisiju obveznica kojom bi se Srpska trebala zadužiti 50 miliona KM.

Narodni poslanik PDP/PSS Bojan Kresojević poručio je da najnoviji podaci o zaduživanju pokazuju da je Vlada Republike Srpske građanima obezbijedila znatno nepovoljnije uslove zaduživanja od onih koje je ostvarila Federacija BiH.

Vlada Republike Srpske donijela je danas, na 8. sjednici u Banjaluci, Prijedlog pravila plasmana po zajmovima za stambeno finansiranje.

Evropska centralna banka (ECB) još nije donijela odluku o mogućem povećanju kamatnih stopa, jer je ekonomski uticaj rata u Iranu i dalje neizvjestan, izjavila je predsjednica ECB Kristin Lagard (Christine Lagarde) za agenciju Bloomberg.

Ekonomista Svetlana Cenić upozorila je da nakon što se Republika Srpska zadužila po kamatnoj stopi od 6,25%, banke više neće davati kredite stanovništvu po 3%, već da bi kamate za građane mogle ići na 5 do 7%.

Dok su režimski sljedbenici danas i juče pisali hvalospjeve o zaduženju na međunarodnom tržištu kapitala, ‘zaboravili’ su da kažu koja je cijena tog zaduženja, saopštila je Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta, ukazujući na posljedice koje će građani morati da podnesu zbog još jednog zaduženja i odluke vladajuće strukture u Republici Srpskoj.

Poreska uprava Republike Srpske otpisala je prošle godine potraživanja vrijedna 142,4 miliona maraka, potvrđeno je za CAPITAL.

Bitkoin (BTC) se oporavlja od 65.000 dolara, pokušavajući prekinuti trosedmični niz gubitaka.

Vlada Republike Srpske, koja je najavila da će se na međunarodnom tržištu zadužiti za oko milijardu KM, mogla bi to učiniti pod znatno povoljnijim uslovima da ne izbjegava saradnju sa Međunarodnim monetarnim fondom.

Najavljeno je da će se Republika Srpska na međunarodnom finansijskom tržištu zadužiti za oko milijardu KM. Prema ranijoj odluci Narodne skupštine kamatna stopa će biti između 5,5 i 6 odsto.

Kamatne stope na štednju u Republici Srpskoj su niske i u prosjeku iznose oko 2,5 odsto, što je osjetno manje u poređenju sa pojedinim zemljama u okruženju.

Grčka je prije 15 godina doživjela finansijski slom koji je mnogima tada djelovao nezamislivo. Godinama se zaduživala, trošila više nego što je imala i uvjeravala javnost da je stanje stabilno.

Planirano zaduženje Vlade Republike Srpske od 1,7 milijardi KM u ovoj godini otvara pitanje realnih mogućnosti domaćeg finansijskog tržišta da iznese toliki teret.

Republika Srpska u sljedećoj godini planira da se zaduži za 1,7 milijardi KM, ali prema mišljenju stručnjaka iz oblasti ekonomije ovaj plan neće biti jednostavno realizovati.

Građani zaduživanje Republike Srpske po kamatnoj stopi od 5,5 % vide kao „zločin prema novim generacijama“ jer se ne zadužuje radi investicija nego radi potrošnje.

Republika Srpska koja plaća visoke kamatne stope na zaduživanje, samim zaduživanjem dodatno opterećuje privredu i građane. Dok cijela Evropa bilježi pad kamata, kod nas one ostaju visoke jer nova zaduženja služe uglavnom za otplatu starih kredita, a ne za razvojne projekte.

I pored toga što interes investitora za obveznice Republike Srpske često premašuje iznos koji se plasira na tržištu, Vlada RS nastavlja da se zadužuje po kamatnoj stopi od 5,5 odsto. Takva praksa otvara pitanje zašto se ne koristi povoljan odnos ponude i potražnje kako bi se smanjili troškovi zaduživanja.

Republika Srpska danas ne plaća cijenu razvoja, već cijenu lošeg upravljanja javnim finansijama. Stotine miliona maraka svake godine odlaze isključivo na kamate, jer se vlast zadužuje po stopama od oko 5,5 odsto, gotovo duplo višim nego u okruženju i Evropi.

Ideja o formiranju fonda dječije štednje, kao jednoj od mjera pronatalitetne politike, ima smisla, ali je u startu obezvrijeđena pričom da će imetak svakog djeteta koje u narednom periodu bude rođeno u Srpskoj, za 18 godina porasti za 140 puta!