Osobe koje boluju od astme ne bi trebalo da jedu konzerviranu hranu, sladoled i sve što sadrži aditive, već da se okrenu konzumiranju lako svarljivih i energetski jakih prirodnih namirnica
Da ne bi došlo do smanjenja kvaliteta života osobe oboljele od astme, jedan od faktora svakako je i ishrana, uz usvajanje drugih zdravih navika. Pravilna ishrana u izvjesnoj mjeri može da utiče na smanjenje učestalosti napada, ali i na njihov intenzitet.
Spisak poželjnih namirnica
Beta karoten, tj. provitamin A smanjuju štetno djelovanje slobodnih radikala na mišiće organa za disanje. Beta karoten se nalazi u žutom, narandžastom i zelenom povrću i voću (mrkva, batat, bundeva, kajsija, špinat). Kvercetin je antioksidans koji smanjuje napade astme. Ovaj antioksidans sadrže brokoli, borovnica, malina, crveno grožđe, brusnica, jabuka, luk itd. Kalijum i magnezijum poboljšavaju rad pluća, a u namirnicama se nalaze u smokvama, grahu, grašku, batatu, kajsijama, avokadu, jabukama, golici od bundeve, kukuruzu i špinatu.
Industrijska hrana dostupna na svakom koraku ima u sebi mnogo aditiva koji dokazano pospješuju pojavu astme. Zato je potrebno obroke bazirati na zdravoj, industrijski neobrađenoj hrani: bez konzervanasa, boja, nitrita, nitrata, sulfita, sulfata i drugih otrova i alergena.
U prevodu, to znači da bi astmatičari trebalo da kažu zbogom kobasicama, konzervama, sladoledu i svemu što na deklaraciji sadrži aditive i preorijentišu se na konzumiranje lako svarljivih i energetski jakih prirodnih namirnica.
Potrebno je da izbace gazirane napitke jer oni nepovoljno utiču na tok bolesti. Mogu da piju mineralnu vodu, i to onu koja nema pretjeranu količinu rastvorljivih sastojaka. Pri tome ne bi trebalo da piju samo tu mineralnu vodu, već i običnu vodu.
Slano takođe utiče na astmu, pa je za preporuku unos soli od dva do dva i po grama dnevno, a preporučuje se supstitucija soli začinima (celer) i zamjenom za so.
Pojedini astmatičari nisu tolerantni na salicilate koje (osim aspirina) sadrži i razno voće: jabuke, grožđe, kajsije, breskve, limun, pomorandže i drugi citrusi, zatim šljive, višnje, jagode i maline, ali i povrće: paprika, paradajz, krastavac, krompir.
Voće i povrće je izvor antioksidanasa koji veoma povoljno utiču na astmatičare, a djelovanje antioksidanasa smanjuje pojavu histamina u organizmu i njegovo razlaganje. Histamin u organizmu, između ostalog, sužava bronhije i izaziva astmatične napade, piše Politika.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu