Piralen ne smije da čeka, jer je u pitanju vrlo opasna materija, ali posljednji je trenutak i za spasavanje rijeka i vazduha, saglasni su sagovornici portala Srpskainfo, stručnjaci i eko-aktivisti.
U Centru za životnu sredinu Banjaluka tvrde da je u cijeloj BiH “pritisak na životnu sredinu veliki”, pogotovo s obzirom na mali broj stanovnika koji u njoj živi.
Trenutne vlasti nisu ni sposobne ni voljne da rješavaju probleme životne sredine. Oni znaju samo da zloupotrijebe prirodne resurse, maksimalno ih iskoriste na najneodrživiji način, kako bi u što kraćem roku pribavili korist sebi ili svojim tajkunima – kaže Tihomir Dakić, projekt koordinator u Centru za životnu sredinu.
Podsjeća na probleme sa malim hidroelektranama, koje donose veliku korist pojedincima i još veće probleme zajednici, ali i na koncesije na prirodna dobra, za koja se plaćaju minimalne naknade.
– Nama će i u ovoj godini fokus ostati na jačanju lokalnih zajednica u borbi protiv otimanja rijeka od ljudi. Trudićemo se da zaustavimo projekte štetne po zdravlje ljudi i klimatske uslove, a tiču se pokretanja novih blokova termoelektrana, bez plana dekarbonizacije energetskog sektora – kaže Dakić i dodaje da se nada da će biti više ulaganja u vjetro i solarne elektrane.
U Centru za životnu sredinu vjeruju da odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori neće biti izgrađeno, jer je, tvrde, rješavanje ovog potencijalno velikog problema na vidiku.
– Kada je u pitanju piralen u krugu “Incela” nadamo se da će ovom probelmu ozbiljno pristupiti i Grad Banjaluka i međunarodne institucije, koje su ponudile pomoć u poduhvatu uklanjanja opasnog ulja. Nadamo se takođe da su ljudi svjesni potencijalne opasnosti od piralena, pa smo začuđeni što gotovo i da nema reakcije zaposlenih u krugu “Incela” – kaže Dakić.
Kada je u pitanju saobraćaj, koji je jedan od glavnih uzročnika zagađenja vazduha, banjalučki ekolozi tvrde da je u Banjaluci i drugim većim gradovima BiH situacija katastrofalna, dok kao dobar primjer ističu malu opštinu Prozor-Rama, koja je obezbijedila besplatni javni prevoz za svoje stanovnike.
I Dušica Pešević, profesorica odsjeka za ekologiju na banjalučkom Prirodno-matematičkom fakultetu, smatra da su, pored uklanjanja piralena, prioriteti spasavanje rijeka i vazduha od rastućeg zagađenja.
Sa ovim stavom je saglasan je ekolog Željko Aleksić, s tim što on, kada je Banjaluka u pitanju, na prvoj mjesto stavlja rješavanje otpadnih voda. Podsjeća da najveći grad u RS nema sistem za prečišćavanje otpadnih voda, pa se neprečišćene otpadne vode slivaju u Vrbas.
– Kad je u pitanju aerozagađenje, mora se hitno zabraniti loženje nekvalitetnog uglja, iverice, otpadnih ulja i drugih opasnih materija. Ustvari, propisima je to već zabranjeno, ali valja pooštriti kontrole – kaže Aleksić.
Čime grijati Banjaluku?
Profesorica na PMF Dušica Pešević smatra da Banjaluka ima ozbiljan problem sa zagađenjem vazduha, pogotovo zimi.
– Najveći problem su individualna ložišta, pa je neophodno da se više naselja priključi na daljinsko grejanje, odnosno na toplane, bilo da se proširi postojeća eko toplana ili da se grade male toplane po naseljima. Pitanje je, međutim, koji energent koristiti. Ekološki najprihvatljiji je plin, ali on Banjalučanima još dugo neće biti dostupan – kaže Peševićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu