Upravo je te 2001. godine, po podacima Fonda za penzijsko-invalidsko osiguranje RS, bio najpovoljniji odnos broja osiguranika i penzionera. Srpska je tada imala 300.618 zaposlenih i 179.640 penzionera.
Omjer se narednih godina postepeno smanjivao, pa je 2008. iznosio 1,46:1, kada je bilo 299.577 osiguranika i 204.693 korisnika prava.
Vrtimo se u krug
Posljednjih 10 godina moglo bi se reći da se na ovom polju vrtimo u krug, jer iako se broj radnika i generalno osiguranih građana u Srpskoj povećava, istovremeno raste i broj penzionera.
Tako je omjer zaposlenih i penzionisanih 2012. godine iznosio 1,18:1, nakon čega slijedi pad do najlošije 2016. godine i odnosa od 1,13:1, a onda opet rast do trenutnih 1,19:1.
Koliko je ovakav penzioni sistem održiv i hoće li sadašnje generacije radnika uopšte imati penziju?
Ocjenjujući trend kojim se krećemo, nekadašnji direktor Fonda PIO, Ostoja Kremenović, nije optimističan ni za naredni period. On čak smatra da će ovaj omjer broja radnika i penzionera padati.
Zaposlenih će biti još manje
Poručuje da bi zato trebalo raditi na reformi socijalnog sektora, i penzionog i zdravstvenog.
– Nisam siguran da trenutna situacija neće imati za rezultat dalju inflaciju, negativne promjene na tržištu, a što će imati za posljedicu smanjenje broja zaposlenih. Znam da je vrijeme složeno kada je u pitanju politička aktivnost, ali mora se imati vremena za promjene. Moramo biti spremni na promjene u kojima će biti određenih odricanja, da bi dugoročno gledano uslovi za socijalni sektor bili daleko bolji – kaže Kremenović.
Društvo ne smije da živi na osnovu potrošnje, napominje on, nego proizvodnje. Treba zato učiniti sve da se poveća broj zaposlenih.
– Mnogo više treba raditi na tome da se podrži proizvodnja u svim oblastima, preduzimati mjere koje će pomoći da se otvaraju nove firme, zapošljavaju novi radnici, i da se po tom osnovu i Fond PIO nađe u povoljnijem položaju nego što je sada i što će biti u narednom periodu, ako se održi ovaj trend – kaže Kremenović, koji je funkciju direktora ove ustanove obavljao prije 20-ak godina.
Fond PIO neaktivan na tržištu
Veliki problem kod nas, smatra profesor sa Ekonomskog fakulteta Pale, Aleksandar Stojanović, jeste što se Fond PIO oslanja isključivo na doprinose iz plata radnika, umjesto da bude aktivan na tržištu kapitala.
– U procesu privatizacije, Fond PIO je dobio procenat učešća vlasnika u gotovo svakom preduzeću, što im je garantovalo najmanje jedno mjesto u upravnom odboru tog preduzeća. Koliko sam pratio, Fond PIO apsolutno ništa nije uradio da ostvari prihode iz tog svog vlasništva u preduzećima. Ključ je da se Fond aktivno uključi na tržištu, da oplođava kapital od silnog novca koji dolazi od plata radnika. Tako se radilo i u bivšoj SFRJ, kada je Fond PIO uvijek u rezervi imao tri penzije koje je investirao – pojasnio je Stojanović.
Kako dodaje, jedino rešenje, ali je ono bolno i dugoročno, jeste prelazak na dobrovoljno penzijsko osiguranje. Podsjeća da je Međunarodni monetarni fond kreirao čileanski model prelaska s obaveznog na dobrovoljno penziono osiguranje, koji kruži Istočnom Evropom, i daje zemljama novac za jedan period, dok ne stasaju one generacije koje bi potpuno prešle na dobrovoljno osiguranje.
– U zemljama u tranziciji, za ovih 20 godina, generacije već postepeno ulaze u potpuno dobrovoljno osiguranje. Mi to nemamo jer je preosjetljiva tema. Penzioneri su brojna grupa, socijalno osjetljivi, veliko biračko tijelo i ono na šta se kod nas ide jeste pooštravanje uslova za odlazak u penziju – precizirao je Stojanović.
Rekord
Prema ovogodišnjim podacima Fonda PIO, 31. avgusta bilo je evidentirano 330.947 osiguranika što je, kažu, najveći broj u istoriji postojanja Republike Srpske.
– U posljednjih osam godina iz godine u godinu bilježi se pozitivan trend i blagi rast odnosa između broja osiguranika i korisnika prava, tako da na dan 31. avgust iznosi 1.19:1 – rekli su nedavno iz Fonda.
Poručili su da i u ovoj godini bilježe pozitivne trendove u pogledu poboljšanja odnosa između broja osiguranika i korisnika prava, rasta izvornih prihoda po osnovu doprinosa, strukture korisnika prava, ali i “svih drugih parametara koji su bitni za samoodrživost i postojanost penzijskog sistema Republike Srpske”.
Penzije u Srpskoj od 2016. godine isplaćuju se iz Budžeta RS. Budžet Srpske za ovu godinu iznosi 5,4 milijarde maraka, a za penzije se odvaja čak 1,5 milijardi maraka.
Prosječna penzija u septembru je iznosila 541 marku. Za puni staž osiguranja od 40 godina prosječna penzija trenutno iznosi 805 KM.
Povećavaju se uslovi za starosnu penziju
Uslovi za starosnu penziju u Srpskoj postepeno se povećavaju svake godine, pa trenutno muškarci za odlazak u penziju moraju imati navršenih 59 godina i četiri mjeseca života i 40 godina penzijskog osiguranja, dok žene u penziju mogu sa 57 godina i četiri mjeseca i 35 godina staža osiguranja.
– U 2025. godini dostići će se propisani uslovi, gdje će uslovi za ostvarivanje prava za osiguranika muškarca biti 60 godina života i 40 godina penzijskog staža, dok će za ženu osiguranika biti navršenih 58 godina života i 35 godina staža osiguranja – rekli su iz Fonda.
Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju pravo na starosnu penziju u Srpskoj imaju žene i muškarci sa navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
U prvih osam mjeseci ove godine pravo na penziju steklo je 9.513 građana; od toga je 72 odsto korisnika starosne penzije, 20 odsto porodične penzije i osam odsto korisnika prava na invalidsku penziju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu