Čini se da je epidemija u Italiji počela da posustaje. Dnevna stopa rasta slučajeva korona virusa već nedjelju dana je na jednocifrenim vrijednostima, broj preminulih na dnevnom nivou, iako visok, takođe se stabilizovao. To je preko potrebno olakšanje vladi i građanima, koji vide da preduzeti koraci nisu bili uzaludni. Ta mjere uključuju zatvaranje škola i većinu ekonomskih aktivnosti, kao i ograničavanje slobode kretanja.
Međutim, italijanski lideri će se uskoro suočiti sa jednako zastrašujućim pitanjem šta dalje?
Mnoga ograničenja trebalo je da budu ukinuta ovog petka, ali izgleda da je vlada spremna da ih produži još nekoliko nedjelja. Italija, kao i svaka zemlja, ne može predugo da zaustavi svoju ekonomiju. Građani, koji su bili izuzetno popustljivi, želeći da nastave bar dio svog svakodnevnog života. Od odlaska kod frizera do prodaje kuća, mnoge aktivnosti ne mogu dugo da ostanu zamrznute.
Ipak virus nije poražen, već je samo obuzdan. Zemlje koje se oporavljaju ranjive su na nova izbijanja epidemije, što bi moglo dovesti do drugog talasa smrti i karantina.
To znači da će političari još dugo morati da balansiraju između zdravstvene i ekonomske sigurnosti. To dvoje se ne isključuje međusobno, ali društvo u kome se virus širi nesmetano ne može da funkcioniše, dok istovremeno, ako se privreda predugo zaustavi, vlada neće imati novca da plati zdravstvenu zaštitu. Ravnoteže između ova dva tasa određivaće koliko će se zemlje uspješno nositi i kako će prevazilaziti krizu.
Početna pozicija Italije bila je ekstremna. Prije desetak dana vlada je ugasila nevitalne ekonomske aktivnosti, uključujući i fabrike. Ostali su pošteđeni oni koji proizvode hranu, lijekove i električnu energiju. To je možda usporilo stopu zaraze, ali sa sobom nosi ogromne ekonomske i socijalne troškove.
Neki dijelovi privrede će još dugo patiti. Velika okupljanja, uključujući konferencije i sportske događaje, bila su među prvima zabranjena i vjerovatno će biti posljednja koja će ponovo stati na noge. Ugostiteljski poslovi se uskoro oporaviti. Političari mogu da dozvole rad restoranima, ali da li će ljudi poslije svega imati mnogo apetita? Teško da će strani turisti odmah pohrliti u Italiju ili bilo koju drugu zemlju. Ovo će biti užasno ljeto za turizam.
Manje će biti pogođeni oni koji imaju tu sreću da mogu da rade od kuće. Zadržavanje velikog dijela radne snage u svojim domovima značiće manje gužve u javnom prevozu i na ulicama, što će umanjiti šanse za vraćanje epidemije. To bi, takođe, moglo da ima dugoročnu korist – poslodavci bi mogli da steknu više povjerenja u rad na daljinu, što bi poboljšalo balans između posla i ostatka života kod zaposlenih.
Postoje i oni koji moraju da idu na posao i vlada će, bar u početku imati problem da ih ubjedi da je povratak na radna mjesta bezbjedan, ocjenjuje Blumberg. Vlada bi trebalo da pokuša da ublaži rizik od zaraze što je više moguće. Ovo će uključivati masovno testiranje, na nivou Južne Кoreje, kao i izolaciju zaraženih osoba čak i kada oni ne pokazuju simptome. Naše društvo će možda na neko vrijeme morati da se oprosti od privatnosti. Singapur je, na primjer, držao virus pod kontrolom zahvaljujući agresivnom praćenju svojih građana.
Tehnologija brzih testova koji se mogu obaviti kod kuće biće od suštinskog značaja, ali niko ne zna koliko će brzo biti dostupna. Što se tiče pronalaženja ljudi koji su bili u kontaktu sa zaraženima, to je veoma efikasno sredstvo, ali zahtjeva ogromne promjene u evropskim birokratijama, koje bi konačno morale da prihvate digitalnu revoluciju, prenosi Blic.
Najveća nada leži u pokušaju oponašanja Japana koji je virus suzbio socijalnim normama i opsesivnom higijenom. Italija i druge zemlje koje žele da se vrate na posao moraju da prihvate široku upotrebu maski za lice, ekstremno socijalno distanciranje i stalno pranje ruku. Кompanije će morati da redizajniraju svoja radna mesta kako bi smanjile kontakt među zaposlenima.
Privreda će se još dugo oslanjati na državnu podršku. Neke industrije možda i neće moći da se ponovo pokrenu dok ne bude pronađena vakcina ili lijek. Vlade neće moći u ovom trenutku da govore o većim porezima, jer će to građane naterati na štednju, što usporava ekonomiju. Stoga će vlade morati da si oslanjaju na budžetske deficite.
Naravno, nema garancije da će išta od ovoga funkcionisati. Svaki potez vlade će morati da sprovode u malim koracima, da se oslonena saradnju svojih građana i da se nadaju najboljem.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu