Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

EVROPA U KANDŽAMA KORONE Države produžavaju vanredne mjere, a Vaskrs će provesti u KARANTINU

Svijet
Autor:

Foto: ANGELO CARCONI/EPA

Korona virus je pokazao znake posustajanja na svom najvećem žarištu na evropskom tlu – Italiji, što su mnogi doživjeli kao tračak nade da će se agoniji koju proteklog mjeseca svi dijelimo uskoro nazreti kraj. Međutim, situacija je još daleko od one koja bi nam dozvolila da odahnemo, o čemu svjedoči masovno produžavanje vanrednih mjera u evropskim zemljama.

Stopa smrtnosti u Italiji se smanjuje, a rast novooboljelih na dnevnom nivou opada. Dok broj preminulih svakog dana i dalje raste u Španiji i Britaniji, čini se da je virus usporio svoje širenje u Njemačkoj, Holandiji, Švajcarskoj i drugim zemljama. Pritisak na bolničke jedinice intenzivne njege pada u nekim od najteže pogođenih područja, uključujući i region Milana, piše Blic.

Napredak Italije u borbi protiv bolesti od koje je izgubila 14.000 ljudi govori o tome da mjere izolacije i karantina bez presedana proglašene širom Evrope ipak daju rezultate. Upravo zbog toga zdravstveni zvaničnici upozoravaju da mjere i dalje moraju da ostanu na snazi, jer nikako nije došlo vrijeme za opuštanje. Struka apeluje na vlade da se odupru pritisku da prerano otvore svoje ekonomije.

– Još ne možemo da planiramo ublažavanje karantina – rekao je italijanski premijer Đuzepe Konte u srijedu, najavljujući produženje mera najmanje do 13. aprila.

Italijanski ministar regionalnih poslova Frančesko Boča rekao je da će “povratak u normalu” po ukidanju blokada biti postepen i da će vlasti “uključiti jedan po jedan prekidač”.

– Italijani su pokazali veliku zrelost. Stručnjaci kažu da smo na pravom putu i da drastične mjere počinju da daju rezultate. Međutim, ne smijemo da spustimo gard. Oporavak će biti dug i postepen – rekao je ministar zdravlja Roberto Speranza.

U četvrtak je zabilježen najveći broj žrtava u jednom danu u Španiji do sada – 950. Iako je broj zaraženih u Španiji premašio 110.000, a broj preminulih već šest dana obara rekorde, stručnjaci procjenjuju da zemlja ulazi u “fazu stabilizacije”, nakon koje će broj novozaraženih početi da opada. Zdravstveni zvaničnici kažu da je “promjena trenda” primjećena posljednjih dana. Između 15. i 25. marta novi dnevni slučajevi su rasli sa stopom od 20 posto. Međutim, od 25. marta ta stopa je pala na 12 posto.

Uprkos ovim ohrabrujućim znacima, vlada premijera Pedra Snačeza je 26. marta, nakon duge diskusije, produžila vanrednu situaciju. Poslanici su odobrili vanredne mjere, uključujući državnu blokadu zbog čega će ljudi još 15 dana ili do 12. aprila morati ostati u kućama sem u slučaju krajnje potrebe, radi odlaska po hranu, lijekove i posao.

I u španskom komšiluku, Portugaliji, vlada se uveliko prema da produži vanredno stanje. Predsjednik Marčelo Rebelo de Susa proglasio je vanredno stanje 18. marta, čime je kretanje građana sveo samo na ono nužno i primorao mnoga preduzeća da zatvore svoja vrata. Poslanici će o produženju glasati u četvrtak, ali većina kaže da će se složiti.

Njemačke kancelarka Angela Merkel i premijeri 16 njemačkih regija dogovorili su na sastanku u srijedu da ograničenje socijalnog kontakta će ostati na snazi najranije do 19. aprila. Merkel nije željela da prognozira do kada bi ove mjere mogle da ostanu na snazi, ali je ponovila da je nužan uslov za to da broj novih infekcija i hospitalizovanih značajno da opadne.

Parlament Velike Britanije ostaće zatvoren najranije do 21. aprila. Premijer Boris Džonson u srijedu je upozorio da se epidemija može zauzdati samo uz striktno poštovanje usvojenog plana i disciplinovano sprovođenje mjera u borbi protiv korona virusa. Taj dan je bio najgori za Britaniju od početka pandemije – u roku od 24 sata 563 osobe su preminule od posljedica zaraze, a broj zaraženih je porastao na 29.474.

Francuski premijer Eduard Filipe najavio je prošle nedjelje produženje izolacije cijele države do 15. aprila. Kako je tada naveo, nakon prvih 10 dana izolacije postalo je jasno da je zemlja tek na početku epidemijskog talasa. Francuska je juče postala četvrta zemlja u svijetu po broju preminulih, sa više od 4.000 žrtava.

Samo nekoliko sati nakon saopštenja francuskog premijera, i Belgija je produžila svoje mjere karantina, samo do 19. aprila. Karantin koji podrazumjeva veoma ograničeno kretanje, uveden je 18. marta i prvobitno je trebalo da traje do 5. aprila. U toj zemlji su od 14. marta zatvorene škole, kafići, restorani i noćni klubovi. Jedino su jaslice otvorene.

U Rusiji je, prema zvaničnim podacima, 3.548 ljudi zaraženo korona virusom, a 30 je umro. To je mnogo manje nego u Evropi, ali neki stručnjaci strahuju od “eksplozije” epidemije i italijanskog scenarija. Zbog toga je predsjednik Vladimir Putin potpisao dokument kojim vladi daje ovlašćenje da proglasi vanredno stanje, a cijeli april je proglasio neradnim mjesecom.

Što se našeg regiona tiče, Bugarska planira da produži vanredno stanje za mjesec dana pošto je broj zaraženih dostigao 500. Poslanici bugarskog parlamenta jednoglasno su 13. marta glasali za proglašenje vanrednog stanja do 13. aprila. Vlada je saopštila da će od parlamenta tražiti produženje do 13. maja.

Vaskrs u karantinu

Katolički Vaskrs 13. aprila većina Evropljana će dočekati u nacionalnom karantinu, sa strogo naređenom socijalnom distancom, a po svemu sudeći, ista sudbina čeka i pravoslavce na Starom kontinentu, samo nedjelju dana kasnije.

Italijanima, koji su u izolaciji najduže od svih, ovo je i najteže palo. Građani Italije obilježiće Vaskrs bez javnih okupljanja poput proslave tog hrišćanskog praznika u Vatikanu, a poglavar Rimokatoličke crkve Franja obratiće se vjernicima preko televizije i interneta. Nakon što su mjere za suzbijanje virusa produžene, Italijani će ostati u svojim domovima umjesto tradicionalne proslave tog praznika sa porodicom i prijateljima u prirodi.

Nedjelje u izolaciji polako uzimaju maha. Prema istraživanjima javnog mnjenja, svaki drugi Italijan strahuje od gubitka člana porodice, ali i od gubitka radnog mjesta usljed uvedenih mjera karantina i neizvjesnosti.

Francuska je otišla korak dalje kako bi bila sigurna da njeni građani na Vaskrs neće pokušati da napuste domove. Kako je najavljeno, rampe će biti postavljene na autoputevima, a vojska i policija biće raspoređene na željezničkim stanicama. Dodatne provjere biće izvršene da popularnim turističkim mjestima.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO