Festival je održan od 4. do 6. septembra, a Banjaluka se predstavila ovim dokumentarnim filmom Muzeja Republike Srpske.
Ovaj film prezentuje vez i sve one koji isti čuvaju od zaborava, te ga promovišu i prepoznaju kao dio nacionalnog i kulturnog identiteta.
– Veoma je značajno kako za Banjaluku, tako i za Muzej Republike Srpske što je naš film predstavljen na ovom festivalu. Festival ima dugu tradiciju i Banjaluka se kroz promociju naše kulture i tradicije povezala sa ovim ruskim gradom – rekla je muzejski savjetnik i etnolog Danijela Đukanović , autorka ovog filma.
Zbog ovogodišnje pandemije, umjetnici iz gradova partnera i prijatelja Nižnjeg Novgoroda (Nemačka, Mađarska, Srbija, BiH, Kina, Republika Koreja, Abhazija) na festivalu će učestvovati onlajn, u formi video-radionica, fotografija radova, ali i video-prezentacija rukotvorina.
– U filmu su predstavljeni Udruženje žena „Duga“, Radinost R, Ansambl narodnih igara i pjesama „Veselin Masleša“ te radionice zmijanjskog veza sa djecom, koje se održavaju u osnovnim školama na Zmijanju. Film je bio nominacioni film za upis veza na UNESCO listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa, a bio je i dio izložbe „Zmijanjski vez – svjetsko nematerijalno nasljeđe“ – objasnila je Đukanovićeva.
Kako kaže, film je bio i dio izložbe predstavljene u Muzejskom kompleksu Kolomenskoje u Moskvi, Etnografskom muzeju u Sofiji, Etnografskom muzeju u Beogradu, Predstavništvu Republike Srpske u Beču i Solunu, a predstavljen je i na Međunarodnom festivalu nematerijalnog kulturnog nasljeđa u Litvaniji.
– Film je rađen 2013. godine kada smo pripremali nominacijski fajl za UNESCO. Publika je odlično reagovala. Ovim putem smo predstavili naše nematerijalno kulturno nasljeđe i ljude koji se bave Zmijanjskim vezom. Veoma je bitno da nastavimo promovisati našu kulturu na međunarodnom planu – naglasila je ona.
Festival „Tajne majstora“ održava se od 2013. godine, a ove godine učestvovalo je oko 248 kompanija i pojedinaca, ne samo iz Nižnjeg Novgoroda, nego i iz cijele Rusije. Posjetioci festivala imali su priliku upoznati se sa tradicionalnim slikarstvom, drvorezom, grnčarstvom, obradom metala, vezom, tkanjem i štavljenjem.
– Kada je izložba bila u Moskvi iz raznih udruženja dolazile su žene koje rade svoj vez, te je primijećeno da je ta tehnika pokrpice prisutna u svim slovenskim kulturama. Vezovi se razlikuju u ornamentima, dok je tehnika jednaka – objasnila je ona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu