Bilo da imate nekoliko stabala u dvorištu ili planirate veći zasad, pravilna briga tokom cijele godine ključna je za zdravlje drveća, bogat rod i očuvanje zemljišta.
Prvi koraci: Sadnja i priprema tla
Prije sadnje voćaka, važno je analizirati zemljište kako biste prilagodili pH vrijednost i osigurali optimalne uslove za rast. Dodavanje organske materije poput komposta poboljšava strukturu zemljišta i podstiče mikrobiološku aktivnost. Pravilno razmaknuta sadnja omogućuje bolju cirkulaciju vazduha i pristup svjetlu, što smanjuje rizik od bolesti i povećava produktivnost.
Zimska rezidba i zaštita
Zima je idealno vrijeme za rezidbu voćaka. Uklanjanjem suhih, oštećenih i bolesnih grana potiče se rast novih izdanaka i poboljšava prozračnost krošnje. Takođe, zimi je preporučljivo zaštititi mlada stabla od glodavaca pomoću zaštitnih omota ili mreža.
Zalijevanje voćaka
Navodnjavanje i očuvanje vlage
U sušnim razdobljima, voćke zahtijevaju redovno i duboko zalijevanje. Sistemi kap po kap omogućavaju precizno dostavljanje vode direktno korijenju, smanjujući isparavanje i gubitke. Malčiranje oko stabala dodatno pomaže u zadržavanju vlage i suzbijanju korova.
Održiva zaštita od štetočina
Umjesto hemijskih pesticida, primjena integrisane zaštite bilja (IPM)
Ako planirate voćnjak ili želite poboljšati zdravlje postojećih voćaka, važno je znati koje biljke ne treba saditi u njihovoj blizini.
Neke biljke mogu negativno da utiču na rast i plodnost voćaka zbog alelopatskih svojstava, konkurencije za resurse ili privlačenja štetočina.
Biljke koje ne bi trebalo saditi kraj voća
Orah (Juglans spp.)
Orah proizvodi juglon, hemijsko jedinjenje koje je toksično za mnoge biljke, uključujući jabuke, kruške, breskve i šljive. Juglon se oslobađa iz korijena, lišća i ljuski oraha, inhibirajući rast susjednih biljaka. Preporučuje se saditi voćke najmanje 15 metara udaljene od oraha.
Komorač
Komorač je alelopatska biljka koja izlučuje hemikalije inhibirajući rast susjednih biljaka, uključujući voćke. Takođe privlači štetočine poput lisnih uši i grinja. Najbolje je fino saditi u posebnom dijelu, daleko od voćaka.
Kupusnjače (Brassica spp.)
Biljke poput kupusa, brokule i cvjetače konkurencija su voćkama za hranjive tvari poput dušika i kalija. Takođe mogu privući štetnike poput lisnih uši, koji mogu prijeći na voćke. Preporučuje se držati razmak od najmanje 1,5 do 2 metra između kupusnjača i voćaka.
Paradajz, krompir, patlidžan
Ove biljke su osjetljive na gljivične bolesti poput plamenjače, koje se mogu prenijeti na voćke. Takođe privlače štetočine poput lisnih uši i bijelih mušica. Izbjegavajte sadnju ovih biljaka u neposrednoj blizni voćki, prenosi Jutarnji list.
Loše komšije i ružama
Baštovani su dali savjete i koje biljke nikako ne treba saditi pored ruža u dvorištu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu