O kupovini na ovoj platformi N1 je govorio sa Jasminom Marićem predsjednikom Asocijacije za internet trgovinu “eComm” u BiH, a u istraživanju sa nama je bio i dr. Kerim Alendar dermatovenerolog koji je pojasnio rizike onlajn kupovina, jeftinih, toksičnih materijala koji mogu imati ozbiljne posljedice na kožu.
Opasni materijali za našu kožu
Marić na početku razgovora pojašnjava da je Temu postao najpoznatiji po tome što je subvencionirao brzu i besplatnu poštu, a Šein se pozicionirao sa sličnim modelom – brzom dostavom, robama nižih cijena i robom nižeg kvaliteta.
– Šein je poznat po tome što nudi brzu modu, koja prati nove modne trendove i koja nudi alternativu tradicionalnom načinu kupovine putem interneta. Zapadna tržišta su sufinansirala veće kupovine istog artikla. Kad niste sigurni da kupujete pravu veličinu možete kupovat više komada, ostavite onaj koji vam odgovara, a ostale vratite, a sad možete naručiti tri stvari, ostavit sebi jednu i ostale pokloniti, zbog cijene koja je niža – navodi Marić.
A kako se to isplati, pitamo.
– Tu se radi na brojkama koje su na globalnom planu, ekonomija količine ili ekonomija mase njima omogućava da proizvedu velike količine tog artikla. Kvalitet takve robe je vrlo upitan. Koriste se metode koje su kroz industrijalizaciju i upotrebu hemikalija, omogućile manipulaciju materijala – ističe on.
Dr. Kerim Alendar naglašava da često ima pacijente koji nose obično jedan ili dva konfekcijska broja manja, zbog nekoliko kilograma viška, da bi se kilogrami prikrili i dobio puš ap efekat, što u konačnici može izazvat ekcem na koži, gdje se najčešće pojavljuje na preponama i kukovima, zato što je najveći pritisak na koži.
– Zatim imamo urtikariju alergiju koja nastaje usljed pritiska, gdje zbog hroničnog pritiska na taj dio kože dolazi do pucanja mastocita u koži i izlučivanja histomina. Mlađim generacijama je bitniji modni momenat nego zdravstveni. Naša koža je najveći organ oko našeg organizma i predstavlja zaštitnu barijeru svega onoga što nas okružuje i moramo biti više svjesni koliko može imati štetan uticaj korištenje ovih štetnih materijala – navodi doktor.
Napominje da sada imamo i genetski modificirani pamuk koji se radi da bi se brže proizveo, imaju tu i bojila, i hemikalije koje dovode do boljeg kvaliteta pamuka da bi se manje gužvao. To je, ističe, sve nezdravo za našu košu.
– Na deklaraciji imamo ‘bio pamuk’, on je puno zdraviji. Najčešće se promoviše za djecu. Pored zaštitne funkcije, naša koža ima i funkciju održavanja toplote i vlažnosti. Jako je bitno koje materijale stavljamo na našu kožu kako bi koža mogla disat. Koristeći nezdrave materijale i najlone, naša koža ne može disat i dolazi do većeg znojenja i razvoja gljivica, i tako imamo dermatoze koje se pojavljuju na koži – pojašnjava Alender.
Industrija brze mode
Marić kaže da stvari postaju sve dostupnije, prilično lako je kupiti nešto iz udobnosti svog doma, platiti to odmah instant i dobiti u relativno kratkom roku.
– Digitalizacija nam je omogućila i narudžbe hrane do vrata. Ljudi žive nedaleko od nekog restorana i naručuju da im se ta hrana donese na vrata. Kupcu može biti od koristi obrazovanje i svijest gdje biramo, kako to plaćamo, šta nosimo i jedemo – rekao je Marić.
Za gledaoce koji prate Netfliks, preporučio je dobar dokumentarac “Buy now”, koji, kako kaže, super pokriva kompletnu temu industrije brze mode i drugih industrija koji su naslonjeni na potrošnju.
Doktor Alendar je rekao i da deklaracije ne čitamo ni za hranu, ni za odjeću i ni za higijenu. Niko ne razmišlja o deterdžentu i o tome da li se ta odjeća dovoljno isprala. Gdje taj deterdžent ide, u kanalizaciju, okeane, da li on zagađuje. Takođe dodaje da imamo i aerozagađenje koje utiču na našu kožu i organizam.
– Neki dan sam razgovarao sa magistrom farmacije, i ona mi kaže, da prije kada je preporučivala pacijentima zaštitni faktor za sunce, bilo je kao da hoće da im uvali proizvod da bi zaradila više para, a sad ljudi dolaze i sami traže zaštitni faktor. Mislim da smo jako malim koracima na dobrom putu – rekao je.
– Nisam dovoljno bogat da kupujem jeftine stvari – podsjetio je na kraju na čuvenu britansku poslovicu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu