Problem je što u ranoj fazi često ne daje nikakve simptome, pa može da prođe neprimijećen.
Zato je važno znati kako ga prepoznati i na vrijeme reagovati.
Šta je rak štitne žlijezde?
Rak štitne žlijezde je oblik kancera koji počinje u ovoj maloj žlijezdi leptirastog oblika, smještenoj u prednjem dijelu vrata. Ona je dio endokrinog sistema i proizvodi hormone koji regulišu metabolizam, rad srca, krvni pritisak i tjelesnu temperaturu. Kada dođe do kancera, ćelije štitne žlijezde počinju nekontrolisano da rastu, što može da dovede do stvaranja čvorića ili tumora. Iako može da pogodi svakoga, žene oboljevaju skoro tri puta češće od muškaraca.
Šta ga uzrokuje?
Tačan uzrok raka štitne žlijezde još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, ali je poznato da na njegov razvoj može da utiče više faktora. Neki od njih uključuju:
Porodičnu istoriju bolesti – osobe čiji članovi porodice imaju istoriju bolesti štitne žlijezde ili raka štitne žlijezde mogu da imaju veći rizik
Izloženost visokim nivoima zračenja – na primjer, kod osoba koje su tokom djetinjstva bile podvrgnute rendgenskim snimanjima ili terapijama zračenjem
Genetske mutacije – promjene u genima mogu da igraju ulogu u razvoju bolesti
Nedostatak joda u organizmu – dugotrajan deficit ovog esencijalnog minerala može da poveća rizik od razvoja određenih tipova raka štitne žlijezde
Način života i uticaj okoline – određene navike i faktori iz okruženja takođe mogu da doprinesu nastanku ove bolesti
Simptomi raka štitne žlijezde
Većina slučajeva raka štitne žlijezde ne izaziva nikakve simptome u ranoj fazi, ali kod pojedinih pacijenata mogu da se pojave slijedeće tegobe:
Čvor ili kvržica u vratu
Uvećani limfni čvorovi
Promuklost ili promjene u glasu
Poteškoće pri gutanju
Uporan bol u vratu
Osjećaj stezanja u vratu
Poteškoće sa disanjem
Neobjašnjiv gubitak ili dobijanje na težini
Hronični umor
Intenzitet i ozbiljnost simptoma mogu da variraju u zavisnosti od stadijuma bolesti i opšteg zdravstvenog stanja pacijenta. Pošto se simptomi često ne prepoznaju na vrijeme, važno je da se obratite ljekaru ako primijetite bilo koju od ovih promjena kako bi se bolest otkrila i liječila što ranije.
Koji su faktori rizika za rak štitne žlijezde?
Određeni faktori mogu da povećaju rizik od razvoja raka štitne žlijezde, uključujući:
Pol – žene su podložnije ovom obliku kancera nego muškarci, posebno one starosti između 20 i 55 godina
Porodična istorija bolesti – osobe koje u porodici imaju slučajeve raka štitne žlijezde ili drugih genetskih oboljenja trebalo bi da budu na posebnom oprezu
Izloženost visokim nivoima zračenja – osobe koje su u djetinjstvu bile izložene rendgenskim zracima ili terapijama zračenjem imaju povećan rizik
Postojeća oboljenja štitne žlijezde – kao što su gušavost (uvećana štitne žlijezda) ili Hašimotov tireoiditis
Gojaznost ili prekomjerna tjelesna težina – studije su pokazale da prekomjerna težina može da poveća rizik od razvoja ove vrste karcinoma
Prema podacima American Cancer Society, genetski faktori igraju ulogu u oko 20 odsto slučajeva medularnog raka štitne žlijezde.
Vrste raka štitne žlijezde
Iako je relativno redak, rak štitne žlijezde spada među najbrže rastuće vrste raka prema podacima American Cancer Society. Postoji sedam glavnih tipova bolesti:
Papilarni karcinom
Folikularni karcinom
Karcinom Hurtleovih ćelija
Sporadični medularni karcinom
Porodični medularni karcinom
Anaplastični karcinom
Limfom štitne žlijezde
Kako se dijagnostikuje?
Rano otkrivanje raka štitne žlijezde ključno je za uspješno liječenje i sprečavanje njegovog širenja. Dijagnoza se obično postavlja pomoću slijedećih metoda:
Fizički pregled – ljekar može da opipa vrat kako bi provjerio prisustvo čvorova ili otoka
Analiza krvi – ove analize mogu da pokažu da li štitne žlijezda funkcioniše normalno
Ultrazvuk štitne žlijezde – omogućava detaljan prikaz tkiva štitne žlijezde i otkrivanje bilo kakvih abnormalnosti
Biopsija- uzimanje uzorka tkiva iz štitne žlijezde radi daljih analiza može da potvrdi prisustvo kancerogenih ćelija
Snimanja poput CT ili MRI skeniranja – koriste se da bi se utvrdilo da li se rak proširio na druge dijelove tijela, što omogućava pravovremeno planiranje liječenja
Kako se liječi?
Liječenje raka štitne žlijezde zavisi od tipa i stadijuma bolesti, ali najčešće uključuje operaciju kojom se uklanja dio ili cijela štitna žlijezda. Nakon operacije, često se primjenjuje terapija radioaktivnim jodom kako bi se uništile preostale kancerogene ćelije. U nekim slučajevima, koristi se i hormonska terapija, zračenje ili ciljane terapije za sprečavanje povratka bolesti.
Prognoza je obično dobra, posebno kod papilarnog i folikularnog karcinoma, koji imaju visok stepen izliječenja ako se otkriju na vrijeme. Ako primijetite bilo kakve simptome ili imate faktore rizika, ne odlažite posjetu ljekaru.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu