Ali, suštinski, sve se svodi na jedno kako racionalnije trošiti.
Na taj način štedi se i novac i energija, a koliko – zavisi od mnogo faktora.
Profesor Elektrotehničke škole „Nikola Tesla” u Beogradu Andrej Čoha tvrdi, a ta tvrdnja je, kaže, proizašla iz sopstvenog iskustva, da je, ukoliko se kuća grije na drva ili ugalj, bolje da se griju sve prostorije, a ne samo ona u kojoj se boravi.
– Kada u kući ima pet/šest prostorija i zimi se griju jedna ili dvije, one koje se ne griju ponašaju se kao frižider i u cijeloj kući je uvijek hladno. Kada se isti prostor zagrijava cijeli, u kući je toplije, a potrošnja energenata gotovo bez razlike u odnosu na onu kada se zagrijavaju samo dnevna i jedna spavaća soba. Dakle, iako se potrošnja energenata i novca bitno ne razlikuje, bitno se, u pozitivnom smislu, razlikuje temperatura u kući – kaže Čoha za Dnevnik.
Po njegovim riječima, nakon postavljanja termoizolacija na zidove i krov, potrošnja energenata za grijanje kuće od 140 kvadratnih metara tokom sezone grijanja se prepolovila.
– Ranije je za sezonu grijanja bilo potrebno šest tona uglja i četiri kubika drva, a potom upola manje. Naravno, u izolaciju je uloženo oko 7.000 evra i to će se, sigurno je, isplatiti za desetak godina – kaže Čoha.
Ovo su osnovni koraci za smanjenje troškova u domaćinstvu
On ukazuje da se troškovi mogu smanjiti i kad se govori o grijnim tijelima, ali i rerni, pegli, bojleru, klima uređaju, osvjetljenju…
– Uštede korišćenjem led sijalica su minimalne iako je potrošnja zaista mnogo manja u odnosu na standardne sijalice, ali je zanemarljiva u odnosu na ukupnu potrošnju.
– Što se tiče bojlera u kupatilu, način korišćenja u velikoj mjeri zavisi od broja članova domaćinstva, odnosno potrošnje vode. Ukoliko u domaćinstvu žive jedna ili dvije osobe, potrošnja je mala i tada bojler treba paliti u skladu s potrebama – rekao je Čoha.
U višečlanim domaćinstvima gdje je potrošnja vode velika, bolje je da bojler radi stalno, uz to da termostat bude podešen na 60 odsto, a ne na maksimum jer se tako voda zapravo dogrijava, a ne zagrijava, pa se troši i manje struje. Pored toga, drastično je manja pojava kamenca, što produžava vijek trajanja bojlera, a time čuva novčanik – ukazuje Čoha.
Kako pravilno koristiti klima-uređaje
Profesor kaže i da se pravilnom upotrebom klima uređaja takođe pozitivno utiče na potrošnju struje i kućni budžet.
– Mnogo je građana koji prilikom korišćenja klima-uređaja ovaj aparat koriste pogrešno i to tako što temperaturu hlađenja podese i do dvadesetak stepeni niže od spoljne, što negativno utiče na trajanje aparata. Savremeni klima-uređaji imaju opciju koja automatski mjeri temperaturu, podešava je na oko desetak stepeni niže od spoljne, a potom lagano spušta. Na taj način klima uređaj se racionalno koristi i ne radi sve vrijeme istom snagom i duže traje – kaže Čoha.
U Srbiji potrošnja energije veća nego u zemljama Evropske unije
U Srbiji se energija troši mnogo više nego u zemljama Evropske unije. Procjenjuje se da je potrošnja električne energije i do tri i po puta veća od potrošnje prosječnog Evropljanina. Uz racionalno trošenje energije, ukazuju stručnjaci, čuva se sopstveni novčanik i energija za buduće generacije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu