Na dečijim psihijatrijskim odjeljenjima u posljednjih godinu dana gužve su drastično povećane, termini za pregled čekaju se mjesecima, a ljekare zabrinjavaju posljedice pandemije i zaključavanja, ali i duševni poremećaji, koji se javljaju od maja 2023. i tragedije u Osnovnoj školi “Vladislav Ribnikar”.
U cijeloj Srbiji, na milion i po maloljetnika ima samo 40 dečjih psihijatrija. U Institutu za mentalno zdravlje, na Klinici za decu i omladinu, roditelji se žale da čekaju termin za pregled djeteta i po dva mjeseca.
-Kod ljekara u domu zdravlja nam je rečeno da moramo da odvedemo dijete kod psihijatra, da potražimo stručnu pomoć i dobili smo uput za Institut u Palmotićevoj. Međutim, onda nam je doktorka napomenula da bi bilo dobro da potražimo vezu, jer su termini po dva mjeseca unaprijed zauzeti. Mnogo je dece sa problemima, a ona je starija doktorka, pred penzijom, koja kaže da ne pamti periodu u kojem je ovoliko uputa pisala za dječje psihijatre”, priča za Novu Natalija Ž. (43) iz Beograda, majka trinaestogodišnje devojčice, koja ima problema sa depresijom.
GUŽVE NA PSIHIJATRIJSKIM ODJELJENJIMA
U bolnicama u Srbiji, u kojima djeca traže pomoć zbog mentalnih poremećaja, trenutno su sve sobe pune.
-U posljednje vrijeme nam intenzivno raste broj pacijenata, ali ne mogu da kažem šta je konkretno razlog tome. Mogu biti posljedice svih kriza u zemlji ili to što roditelji ranije prepoznaju problem, jer su svakako osviješćeniji. Nekada je ljudima bilo nezamislivo da prihvate da dijete ima psihički problem, ali sve ove krize utiču i na nas odrasle. Dešava se da roditelji i iz straha dovode djecu, samo na preventivni razgovor, iako nema nikakvih ozbiljnih simptoma. To je ranije bilo nezamislivo – priča za Novu dr Roberto Grujičić, psihijatar sa Klinike za decu i omladinu Instituta za mentalno zdravlje u Beogradu.
Na termin za pregled se dugo čeka, jer je malo dečjih psihijatara, a adolescenata sa poremećajima sve više.
-Dobro je što se javljaju na vrijeme, posebno kad su razvojni poremećaji u pitanju. Dugo se čeka na termin jer imamo malo dečjih psihijatar, svega 40 u celoj zemlji, a mnogo pacijenata, milion i po djece. Gotovo svi psihijatri su u velikim gradovima, a dolaze nam osim djece iz cijele Srbije, i maloljetni pacijenti iz regiona Crne Gore, Bosne i Hercegovine. Do skoro je u Crnoj Gori bio samo jedan dečji psihijatar, a nemaju bolničko odeljenje, dok u Banjaluci ima samo jedno kliničko odeljenje, ali je jako malo-objašnjava doktor.
On navodi da su simptomi samopovređivanja i adolescentske krize češći kod devojčica, dok su razvojni poremećaji zastupljeni kod dečaka.
-Deca imaju danas kraći fitilj, jer im je opseg pažnje manji, a to je zbog ekrana i neposvećenosti roditelja. Kritikuju djecu što su na telefonima, a onda zateknem mamu i ćerku u čekaonici, obe na telefonu i nema komunikacije, ni sa jedne strane. Milenijalci sada postaju roditelji, a oni su odrasli sa elektronikom- naglašava dr Grujičić.
TRAGEDIJA U „RIBNIKARU“ OKIDAČ ZA AGRESIJU
Manja dječja psihijatrijska odeljenja su neprestano puna.
-Imamo sve više pacijenata i često smo puni. Iako smo malo odjeljenje, imamo samo 10 kreveta. Ima i dječaka i djevojčica, a najviše roditelji dovode decu u periodima poslije raspusta. Kad treba da krenu u školu uznemire se, anksioznost se pojača i potrebna im je terapija i razgovor – priča dr Maja Davidović, specijalistkinja dečje i adolescentne psihijatrije, načelnica Odeljenja za adolescente na Klinici za psihijatrijske bolesti “Dr Laza Lazarević”.
Povećan broj maloljetnih pacijenata na psihijatrijskim odjeljenjima, ljekari objašnjavaju pandemijom i zaključavanjem, koje je na decu ostavilo traga, ali i situacijom u društvu, koje potencira nasilje. Masovno ubistvo u OŠ “Vladislav Ribnikar”, u maju prošle godine, kod jednog procenta djece dovelo je do “nove dijagnoze”.
-Do 3. maja sam mogao da se kontrolišem jer sam mislio da ću ići u zatvor, a kad sam shvatio da nisam odgovoran za to što radim, nije više bilo kočnica’, nešto je što možete čuti od maloletnih pacijenata, koji pokušavaju da imitiraju ‘Kostu’. Oni o svojim razmišljanjima i idejama govore tako što se pozivaju na tragediju u ‘Ribnikaru’. Žele da se o njima priča, da postanu popularni. Nažalost, masovno ubistvo djece je u srpskim medijima bilo vrlo propraćeno, kod mnogih bez ikakve cenzure i deci je to bilo predato na ‘tacni’, sa televizije, novina, interneta, na mrežama – objašnjava dr Davidović.
Mnogo je više djece sa agresivnim idejama danas, nego prije 3. maja 2023, upozorava doktorka, piše Nova.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu