Ovakvi incidenti će se dešavati sve češće, upozoravaju stručnjaci, jer zbrinjavanjae otpada u cijeloj Republici Srpskoj nije riješeno kako treba. A to se godinama prećutkuje i gura pod tepih.
Otpad se, u najboljem slučaju, samo odvozi iz naseljenih mjesta i gomila na deponijama, a neke od tih odlagališta se od divljih deponija razlikuju samo “po papirima”. Reciklaže otpada gotovo da nema.
Kako je nedavno upozorio Igor Kalaba, ekolog iz Centra za životnu sredinu Banjaluka, u Srpskoj se reciklira svega 0,8 odsto komunalnog otpada, dok se o drugim varijantama zbrinajvanja otpada, kao što su smanjenje ukupne količine smeća, ponovno korištenje i popravljanje stvari namjenjenih bacanju, niko ni ne trazmišlja.
Lažna zelena ostrva u Banjaluci, Doboju i Palama
Da je sistem upravljanja otpadom u Srpskoj neefikasan i da vodi pravo u propast, upozorili su još prije 2 godine, i revizori.
– Otpadom se uopšte ne upravlja, on se samo gomila bez ikakvog smisla i plana – ustanovila je Glavna službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske, tokom revizije učinka u ovoj oblasti.
Kako su tada upozorili revizori, u svakoj, pa i najmanjoj lokalnoj zajednici, trebalo bi da postoje takozvana zelena ostrva: mjesta za odvojeno sakupljanje otpada koji ima upotrebnu vrijednost, sa kontejnerima za papir, staklo, pet ambalažu, metal.
Ispostavilo se da su 2023. godine zelena ostrva imali samo Banjaluka, Doboj i Pale, ali da je i to bilo fejk, jer se radilo o “lažnom predstavljanju”.
– Tri zelena ostrva u ova 3 grada su u stvari obična kontejnerska mjesta na kojima se odlaže miješani komunalni otpad – navedeno je u revizorskom izvještaju.
Banjaluka ni danas nema pravo zeleno ostrvo: tek povremeno se otvori reciklažno ostrvo za besplatno odlaganje kabastog otpada, ali Banjalučani nikad nisu saznali gdje taj otpad, ustvari, završava i da li se reciklira.
Sve se, dakle, svodi na deponije, a njih ima – svakavih.
Profesorica Dušica Pešević sa studijskog programa za ekologiju na banjalučkom Prirodno-matematičkom fakultetu, u nekoliko navrata je za Srpskainfo govorila o neadekvatnim deponijama, na kojima nema odgovarajuće zaštite protiv zagađenja zemlje, vode i vazduha, pa čak ni solidne ograde, koja bi zaštitila biljni i životinjski svijet u okolini.
Istakla je da su takve deponije jedan od najvećih ekoloških problema u Republici Srpskoj.
Međutim, i sanitarne regionalne deponije, a u Republici Srpskoj postoje samo 3 takve, bore se sa problemima.
Osim spora oko zemljišta, koji je riješen tako što se ispostavilo da se najveća i najsavremenija deponija u Srpskoj nalazi na tuđoj zemlji, regionalna deponija u Ramićima kod Banjaluke ima i drugih problema.
– Veći dio deponije u Ramićima nije sanitarna deponija: skoro 30 godina je tu odlagan otpad na nesanitaran način, bez zaštitnih mjera po životnu sredinu – kaže profesorica Pešević.
Zbog toga su okolne riječice i potoci zagađeni deponijskom vodom, koja je 5 do 10 puta zagađenija od fekalnih voda. Zagađeno je i zemljište, koje nije pogodno ni za kakvu gradnju ili upotrebu.
– Kad bi se sutra tu prestao odlagati otpad, još 20 do 50 godina ta lokalcija bi bila opasna po životnu sredinu – ističe profesorica Pešević.
Jedna deponija na klizištu, druga u predgrađu
Dodaje da su i druge dvije sanitarne deponije u Srpskoj suočene s problemima.
– Regionalna deponija u Zvorniku ima problem jer se na toj lokaciji otvorilo klizište. U Bijeljini je sanitarna deponija, tokom poplava 2014. gopdine, bila poplavljena. Uz to, problem je što je napravljena uz lokaciju stare nesanitarne deponije i to vrlo blizu urbanom području BIjeljine. Lokalno stanovništvo se žali na neugodne mirise, naročito ljeti – kaže Dušica Pešević.
A šta kažu, na sve to u Vladi Republike Srpske, odnosno u nadležnom ministarstvu?
Na pitanja Srpskainfo, iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS odgovorili su da Republika Srpska ima Zakon o upravljanju otpadom, kao i strategiju i republički plan istog imena, ali i da u stvarnom životu ima 3 regionalne deponije manje nego što bi trebalo.
– Strategijom upravljanja otpadom za period 2017-2026 predviđen je regionalni koncept upravljanja otpadom, prema kojem bi se na teritoriji Republike upravljanje otpadom organizovalo u 8 regionalnih centara – navode iz Ministarstva.
Priznaju da taj plan nije ispunjen i da u Srpskoj trenutno postoji 5 regionalnih deponija u funkciji: Banjaluka, Bijeljina, Zvornik, Prijedor i Doboj, kojim je obuhvaćeno ukupno 36 opština i gradova, od ukupno 64 lokalne zajednice, koliko ih u RS ima.
Samo 3 regionalne deponije, u Banjoj Luci, Zvorniku i Bijeljini, su sanitarne, dok se u Doboju i Prijedoru otpad još uvijek odlaže na nesanitaran način, priznali su u Ministarstvu. A štop se reciklaže tiče, mrka kapa.
– U Republici Srpskoj postoje samo dvije sortirnice unaprijed odvojenih sekundarnih sirovina, i to u Doboju, kao i jedna jednostavnija linija malog kapaciteta, od tonu i po na sat, na deponiji u Banjaluci – navodi se u odgovoru Ministarstva.
Znači, ni stručnjaci ni revizori nisu ništa slagali. Republika Srpska se guši u smeću.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu