Teško je povjerovati, jer je trenutno se dešava suprotno. Za nekoliko nedjelja, milioni britanskih porodica uživaće u toploti dok se iskrcavaju iz aviona u Palma de Majorki, Palermu i Pafosu. Ali upravo ova vrućina će takođe jednog dana značiti kraj letnjih raspusta na Mediteranu. Poput Dubaija u avgustu, biće previše neprijatno – navodi portal.
I, ne može da se porekne, to se već događa. Grčka je zabilježila najraniji tropski talas, u Kataloniji se još u vrijeme Uskrsa upozoravalo da se racionalno troši voda zbog rekordne suše. Sicilija je još 2021. bilježila temperature veće od 48 stepeni Celzijusa…
Da li je i ranije bilo ovako?
Kako ističe Telegraf, neki ljudi tvrde da je Evropa uvijek doživljavala ovakve sezonske tropske talase, što je istina. Međutim, ranije nisi bili ni toliko vreli ni toliko česti. Copernicus Climate Change Service navodi da je deset najtoplijih godina zabilježeno od 2000. godine na ovamo.
Klimatske promjene su, naravno, globalni problem, za koji se naučna zajednica slaže da je pogoršan pretjeranim zagađivanjem od industrijske revolucije. Po svemu sudeći, stvari bi se mogle dodatno zahuktati.
Peter Stot, bivši direktor Met Office, još 2021. je prognozirao da bi temperature na Mediteranu uskoro mogle da pređu 50 stepeni Celzijusa.
– Čini se da bi ovo ljeto moglo da pruži još rekordnih temperatura – rekla je za “The Telegraph” Rosi Mamat, doktorantkinja i stručnjak za meteorologiju na Univerzitetu Reading.
Porast temperatura prvo će pogoditi one u južnoj Evropi. Stopa smrtnosti povezana s vrućinom u Evropi porasla je 30 posto u periodu 2003-2012. do 2013-2022. godina, prema izveštaju Lanceta.
Gdje će se na more 2043?
– Duža, toplija i suva ljeta takođe izazivaju suše, koje utiču na poljoprivredu i proizvodnju hrane, oštećenja infrastrukture i uništavanje staništa. Sredozemno more se zagrijava brže od globalnog prosjeka, a predviđa se da će porasti i do metar do 2100. godine – navodi Telegraf.
Britanski portal piše da, uzimajući sve ove faktore u obzir, nije trivijalno već sada razmišljati gdje ćete na odmor 2043. godine. Turizam je veoma važan mediteranskim zemljama – čini 18 odsto BDP u Grčkoj, 12 u Španiji, 10,5 odsto u Italiji. Vlade ovih zemalja već razmišljaju o tome šta će klimatske promjene značiti za njihove ekonomije.
I dok se Mediteran zagrijava, odmarališta širom Alpa imala su manje količine snijega posljednjih zima, pa se su mnoga od njih počela da se okreću modelu ljetnjeg turizma. To znači više wellness opcija, više turizma za posmatranje zvijezda, više festivala…
Još jedna posljedica svega ovog mogla bi da bude i produženje sezone, a vaskršnji odmor i sredina maja i oktobra postaće sve popularnija razdoblja za odmor, zbog čega neke kompanije već prilagođavaju svoje kalendare.
– Više ne organizujemo planinarska putovanja u Španiji i Portugalu tokom najtoplijih mjeseci jula i avgusta, a dodali smo više izleta van sezone u aprilu i oktobru kako bismo ljudima olakšali izbjegavanje ekstremnih temperatura. Takođe smo dodali zimska putovanja u mjesta poput Grčke i Hrvatske – rekao je Radek Novak iz Intrepid Travela.
Da turisti mijenjaju navike govori i portparol lanca hotela na Santoriniju i navodi da su im sada maj i septembar postaju sve zauzetiji, u odnosu na jul i avgust.
– Na kraju ćemo početi da gledamo na sjever. Dokument iz 2023. koji je naručila EU, simulirajući različite nivoe zagrijavanja i uticaj na kretanje turista, predviđa jasan obrazac promene turističke potražnje sjever-jug, pri čemu će sjeverni regioni imati koristi od klimatskih promena, a južni regioni suočeni sa značajnim smanjenjem turističke potražnje – navodi Telegraf.